Otprilike 3,7 mjeseci potrebno je prodavatelju da proda nekretninu u Zagrebu, a razlika između tražene i realizirane cijene pri transakciji je 9,1 posto. Najprodavaniji stanovi imaju između 45 do 65 m2, a Trešnjevka sjever najtraženiji je kvart u Zagrebu. Uz nju velik interes kupaca je i za nekretnine na području četvrti Novi Zagreb – istok te Trešnjevke jug, dok centar grada i Maksimir, kao i prethodnih godina, ostaju među najpoželjnijim kvartovima, piše Večernji list.

Provizija agencije

Na cijenu nekretnine, u Hrvatskoj dolazi i 14.000 eura troška

Nova vladina mjera

Država će iznajmljivati privatne nekretnine: Ako imate stan od 65 kvadrata, evo koliko možete zaraditi za šest godina

Najniži postotak kupnje stanova u prvoj polovini 2024. godine u metropoli zabilježen je u podsljemenskoj zoni, na Peščenici te u četvrti Podsused – Vrapče. Navedeni podaci dio su statistike tržišta nekretnina za prvu polovinu 2024. godine sažetog u biltenu koji potpisuju Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor iz Operete.

“U prvom kvartalu 2024. godine tržište nekretnina zabilježilo je smanjenu aktivnost, što se izravno može povezati s izostankom programa subvencioniranih stambenih kredita (tzv. APN krediti). U drugom kvartalu 2024. godine tržište je ponovno oživjelo povećanim interesom kupaca te se vratilo u uobičajenu dinamiku kupnje i prodaje”, poručuju autorice biltena. Na hrvatskom tržištu nekretnina tako je u prvoj polovini 2024. godine ostvareno 67.415 kupoprodaja nekretnina, što je 0,86% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U tom razdoblju poljoprivredna zemljišta bilježe pad broja transakcija od 2,98%, a građevinska zemljišta bilježe porast od 2,07%. Ukupno je ostvareno 13.339 kupoprodaja stanova/apartmana, što predstavlja pad od 7,96% u odnosu na prvo polugodište 2023. Promatraju li se županije, Primorsko-goranska bilježi znatan porast od 16% prodaje nekretnina te Zagrebačka županija, u kojoj je ostvaren porast od 13,5%.

“Ovi trendovi sugeriraju preusmjeravanje interesa prema lokacijama izvan glavnih urbanih centara, koje nude dobru infrastrukturu i povezanost s većim gradovima. Građani sve više biraju takve lokacije jer omogućuju kupnju većih stambenih površina, uz stvaranje boljih uvjeta za kvalitetniji život”, kažu autorice biltena. Kako ističu Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor, dominira kupnja vlastitim sredstvima, s udjelom od 55 posto svih kupnji, pri čemu je, kažu, važno napomenuti da se često radi o više uzastopnih transakcija, pri čemu je prva najčešće financirana kreditom poslovne banke.

“Najčešći kupci nekretnina imaju između 30 do 40 godina (31%), stanovi se najčešće kupuju u Zagrebu i kupuju ih uglavnom oni koji ne žive u njemu, a motiv je školovanje djece ili investicija”, zaključuju autorice biltena.