Hrvatska posljednje dvije godine, uz Bugarsku i Poljsku, ima najveći rast cijena nekretnina u Europskoj uniji, i to za čak 24 posto. Pod pritiskom visokih cijena, posebice novogradnje, promet na tržištu nekretnina usporava.
Ove godine najviše prodanih stanova je u Zagrebu, oko 9300. Slijede Primorsko-goranska županija s oko 3800 te Istarska s 3200 prodanih stanova. Najviša prosječna cijena stanova je na Jadranu, gdje kvadrat u prosjeku stoji oko 2700 eura, u Zagrebu je cijena oko 2300, a u ostatku zemlje za četvorni metar stana u prosjeku treba izdvojiti oko 1900 eura.
Pad kupoprodaja diljem Hrvatske
Cijene stambenih kvadrata rastu, kupaca ima, no agencije diljem Lijepe Naše ipak bilježe pad kupoprodaja.
“Predviđamo manji broj transakcija, a prihodi će biti kao prošle godine. Potražnja je i dalje velika. U Istri se cijene kreću od tri i pol tisuće eura po metru kvadratnom pa do šest, sedam tisuća ovisno o lokacijama”, kaže Lorena Kogej (Dogma nekretnine Istra) za HRT.
Gotovo 80 posto kupaca istarskih nekretnina su, doznajemo, inozemni kupci i naši iseljenici. Svaku treću nekretninu i u Dalmaciji kupuju stranci.
“Gradi se dosta, ali uvijek nedostaje novogradnje, nedostaje stanova do 60 kvadrata, tako da se cijene na boljim lokacijama kreću oko pet tisuća eura. Možda je blagi rast cijena”, kaže Jasminka Biliškov, predsjednica strukovne grupacije HGK Splitsko dalmatinske županije.
“Prošle godine je za 6,9 posto pao promet i stranaca je bilo u manjem broju, tržište bitno usporava, nema dovoljno ponude na novogradnji, a rabljene su dostigle cijene po kojima se ne mogu prodati jer su nerealne. Nadamo se stagnaciji cijena i padu određenih nekretnina”, kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Porezne izmjene bit će presudne
Za tisuću dvjesto agencija na tržištu posla ima.
“Prošle godine je u Hrvatskoj napravljeno 9 milijardi eura u prometu nekretninama sa 190 tisuća transakcija koje su se obavile”, kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Niske kamate na kredite i rast plaća tomu idu na ruku.
“Makroekonomski gledano u ovom trenutku u Hrvatskoj su svi uvjeti prisutni za izraženu aktivnost na tržištu nekretnina. kad pomnožite rast zaposlenosti i plaća koji je dvoznamenkast i imate rast kredita blizu deset posto imate sve uvjete”, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
Najavljene porezne izmjene, čini se, bit će presudne u formiranju cijena nekretnina u idućoj godini.
Stari stanovi skupi kao novogradnja
Vizuru Zagreba za dvije godine obogatit će luksuzni stambeno-poslovni objekt Avenue V. Vrhunska kvaliteta izgradnje i visoke cijene, od pet do sedam i pol tisuća eura po četvornom metru, obilježja su najnovijeg projekta. Metropoli nedostaje na tisuće stanova. Investitore muči skupo zemljište i troškovi gradnje pa cijene nekretnina i dalje rastu.
Problem je to i u Splitu. Na najtraženijim lokacijama cijene novogradnje lete u nebo, baš kao i starih stanova.
“Prosječna cijena grada Splita je trenutno od 3500 do 5500 eura po kvadratu. Imamo malo ludu situaciju da za starije stanove, kojima je Split krcat, imamo cijene praktički skoro pa jednake novogradnjama, a u nekim slučajevima znaju i prijeći cijene novogradnje, što stvarno predstavlja nekakvu vrstu presedana”, kaže Anita Lozo, vlasnica agencije za nekretnine iz Splita.
Gradi se diljem Lijepe Naše, ali priuštivih nekretnina je malo. I u Osijeku nedostaje kvalitetnih stanova.
“Malih nekretnina još uvijek nema i one su tražene na tržištu, a sve što je iznad 150 tisuća eura i više i kad govorimo o urbanim vilama, tu je prodaja pala čak i do 50 posto. Novogradnja se kreće otprilike oko 2500 eura”, kaže Pavo Đanić, vlasnik agencije za nekretnine iz Osijeka.
U rujnu je izdano 800 građevinskih dozvola za izgradnju 1800 stanova diljem Hrvatske. Kupaca će biti, no iščekuju najavljene porezne olakšice.
“Tu se sad malo i kalkulira. Ako govorimo o nekoj cijeni od 5000 eura koja je u Zagrebu ili u Osijeku 2500 eura, gdje vam je 500 eura PDV, dobit ćete 250 eura, stan od 100 kvadrata, to je 25 tisuća eura, možete opremiti stan i još odvesti ženu na ljetovanje”, kaže Đanić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu