Promet nekretninama u Hrvatskoj u 2024. usporava jer su kamate sve više i pada potražnja, domaća i inozemna, no cijene još ne padaju. Štoviše, prema zadnjim podacima DZS-a, i dalje rastu, a kupnja stana goli je luksuz. Usto, HNB je u petak upozorio da uz moguće geopolitičke eskalacije nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, pri čemu na to tržište djeluje i investicijska potražnja za stambenim nekretninama sa svrhom kratkoročnog najma, predstavlja najveću prijetnju po financijsku stabilnost zemlje. I dok je Vlada početkom travnja pokrenula izradu Nacionalnog plana stambene politike do 2030., prvi susjedi otišli su korak dalje u rješavanju istog problema. Slovenska vlada prošloga je tjedna raspravljala o polazištima za zakon o sustavnom financiranju stanogradnje za javni najam. Pretpostavljaju da će se od 2025. godine, sljedećih deset godina, za javnu najamnu gradnju godišnje izdvajati do 100 milijuna eura.

Sredstva sustava za izgradnju stanova za javni najam najavio je premijer Robert Golob prilikom obilaska izgradnje novih stanova na Zveznoj ulici u Ljubljani. Prioritet će, naveo je, imati stanovi koje grade republički i općinski stambeni fondovi. Već sada raspolažu zemljištem i projektima, ali ne i resursom sustava.

“Usvajanjem ovih polazišta, a potom i zakonske regulative, mi ćemo iz prve prijeći u treću ili četvrtu brzinu, jer ćemo pod istim uvjetima financiranja moći financirati stanogradnju, gdje god za tu namjenu bude raspoloživo zemljište i projekti, a koji će biti u mogućnosti financirati stanogradnju”, prenijela je Slovenska tiskovna agencija riječi premijera Goloba koji očekuje da će zakon biti pripremljen u najkraćem mogućem roku, a prema dinamici do kraja godine trebao bi se naći u parlamentu.

Druga dokapitalizacija fonda

Simon Maljevac, ministar za solidarnu budućnost zadužen za stambenu politiku, potvrđivanje polazišta za spomenuti sistemski zakon nazvao je povijesnom prekretnicom u području javne politike najma stanova: “Vjerujem da će to donijeti promjenu za ljude i postaviti temelje za novu stambenu politiku koju želimo voditi u Sloveniji”. Prema njegovim riječima, stambena politika time jasno dolazi u prvi plan državnih politika.

I Golob i Maljevac podsjetili su da je rješavanje stambenog problema uvršteno u koalicijski sporazum, te da se time bave od početka mandata.

“Do sada je u Sloveniji postojalo mnoštvo institucija – od republičkih do gradskih ili općinskih stambenih fondova – i svaka od njih dala je sve od sebe da riješi ovo goruće pitanje nedostatka javnih neprofitnih stanova. Obvezali smo se da sve te aktere povežemo u jedan zakonodavni okvir”, rekao je premijer.

Maljevac je naglasio da će sredstva za tu namjenu nedvojbeno biti osigurana iduće godine, no još se ne zna odakle će ih država crpiti.

“Dogovor je da sredstva postoje i bit će na raspolaganju. Hoće li izvor biti proračunska sredstva ili nešto drugo, vidjet ćemo”, dodao je.

Jedan od važnih koraka prema novim javnim najamnim stanovima je dokapitalizacija Stambenog fonda Republike Slovenije. Prošle godine Vlada ga je dokapitalizirala s 25,5 milijuna eura, a ovih dana se očekuje potvrda još jedne dokapitalizacije u istom iznosu, rekao je Maljevac, a Golob dodao da će to omogućiti početak projekata prije usvajanja zakona.

Ministar za solidarnu budućnost uvjeren je da će do kraja mandata aktualna slovenska vlada ostvariti cilj o pokretanju izgradnje 5000 javnih stanova za najam. “Gotovo polovica ih je već u izgradnji”, naglasio je. “Ovo je ambiciozan plan koji se nitko nikada nije usudio postaviti, nitko se nije usudio svake godine staviti na stol do 100 milijuna eura godišnje. Mi smo to napravili i vjerujem da je to najbolja poruka mladima u Sloveniji da će moći dobiti pristupačne stanove”, zaključuje premijer Golob čija je vlada prilikom stupanja na dužnost najavila uvođenje poreza na nekretnine, no konkretnih prijedloga za to još nema. Za rješavanje stambenog problema prije svega bila bi nužna masovna gradnja (pristupačnih) stanova, ali postojeće stanje mogao bi barem malo popraviti promišljeno postavljen porez na nekretnine, koji bi ograničio sve učestalije špekulativne kupnje, koje tretiraju kuće i stanove kao gole investicije.

Hrvatski plan za 2024. i 2025.

Prema podacima statističkog ureda, oko petina svih stanova u Sloveniji je prazna, a vlasništvo je uglavnom koncentrirano među najbogatijima. Mladina je nedavno pisala da najbogatijih 10% vlasnika posjeduje 37% vrijednosti nekretnina.

A Pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti određene standarde kvalitete glavni je cilj i hrvatskog Nacionalnog plana stambene politike i pratećeg akcijskog plana za 2024. i 2025. Potpredsjednik Vlade Branko Bačić istaknuo je da se u izradi tog dokumenta teži dodatnim ciljevima kao što je smanjenje iseljavanja, naseljavanje deficitarnim kadrom, povećanje radne mobilnosti, olakšanje života starijim osobama, povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnost u arhitekturi i provedba održive stanogradnje. Radi se o interdisciplinarnom dokumentu pa se određuje osnivanje radne skupine u kojoj će biti stručnjaci iz arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije.

Na lokalnoj razini, Grad Zagreb je početkom travnja pokrenuo postupak javne nabave za izvođača radova novog objekta stambeno-poslovne građevine u naselju Podbrežje. Time će Zagreb dobiti još gotovo 300 stanova za skoro 1000 ljudi, koji će ih moći iznajmiti u sklopu programa za socijalni i priuštivi najam gradskih stanova. Ukupna vrijednost te investicije je oko 40 milijuna eura.