Tvorac koncepta pasivne kuće, njemački fizičar Wolfgang Feist, koji je u okviru 5. zagrebačkog energetskog tjedna boravio u Hrvatskoj, ustvrdio je kako će sasvim izvjesno do 2020. u svijetu biti sagrađeno milijun pasivnih kuća i stanova, energetskog standarda A plus te naglasio da i Hrvatska tu može dati svoj doprinos.

Podsjetio je da je prva pasivna kuća sagrađena 1990. u Darmstadtu. "Grupa mojih susjeda u Darmstadtu poželjela je živjeti u energetski učinkovitoj zgradi pa smo 1990. napravili nekoliko obiteljskih kuća u nizu u pasivnom standardu", kazao je dr. Wolfgang Feist za Hinu, rekavši kako sve obitelji još uvijek ondje stanuju i zadovoljne su jer mjerenja tijekom više od dva desetljeća pokazuju da je potrošnja energije izuzetno niska.

Riječ je o kući u kojoj potrošnja energije za grijanje ne prelazi 15 kilovatsati po četvornom metru godišnje, vrlo je udobna za stanovanje, a ulaganja se sigurno vraćaju budući da je potrošnja energije za grijanje smanjenja oko 80 posto.

U Njemačkoj je dosad izgrađeno 20.000 pasivnih kuća, no najvažnije je, kaže Feist, da u regiji postoje svi proizvodi za izgradnju takvih kuća poput izuzetno kvalitetnih prozora, ventilacijskog sustava, dizalica topline i slično i da je izgradnja kvalitetna, za što je potrebno dobro obrazovanje svih sudionika, od projektanata do zidara.

"Na kraju, to je također vrlo zanimljiv posao jer svi sudionici znaju da time daju i svoj doprinos zaštiti okoliša, udobnosti stanovanja i manjoj potrošnji energije, što donosi manje stresa i pri plaćanju računa", ističe Feist.

Za Hrvatsku je, kaže, bitno da postoje ogledni primjeri pasivnih kuća kako bi se ljudi uvjerili da "stvar funkcionira", a sljedeći korak je kvalitetno obrazovanje svih sudionika u procesu.

Feist naglašava da izgraditi pasivnu kuću nije puno skuplje od gradnje obične kuće te da bi Zagreb i Hrvatska kroz smanjenje poreznih davanja mogli poticati energetski učinkovitu gradnju.

"U Zapadnoj Europi izgradnja pasivne kuće je od 10 do 15 posto skuplja, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto viši jer je subvencioniranje takve vrste gradnje u nas još u povojima", rekao je u subotu na Regionalnom forumu gradnje po standardu pasivne kuće Dubravko Martinić, vlasnik nedavno sagrađene pasivne obiteljske kuće u Gornjem Stupniku koja je ušla u hrvatski izvještaj za EU direktivu o energetskim svojstvima zgrada (EPBD).

Voditelj novoosnovanog konzorcija Pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević kazao je da je od prve pasivne kuće u Hrvatskoj 2005. do danas sagrađeno 20 pasivnih kuća naglasivši važnost izgradnje, a posebice energetske obnove zgrada do A plus energetskog standarda. U EU, navodi, više nitko i ne postavlja pitanje opravdanosti takve vrste gradnje i obnove. "Više se i ne govori isključivo o pasivnim i niskoegergetskim kućama, nego i o niskoenergetskim kvartovima, gradovima, pa i regijama", dodao je.

Napomenuo je da u Hrvatskoj nekoliko gradova daje olakšice za energetski učinkovitu gradnju prvenstveno smanjenjem komunalne naknade, a da je u Koprivnici ta naknada za graditelje pasivne kuće sasvim ukinuta.

Grad Zagreb je kroz projekt PassREg uključen u poticanje niskoenergetske gradnje u čemu su mu uzori Hannover, Bruxelles i Tirol, a ide i u niskoenergetsku obnovu 87 zgrada javne namjene – vrtića, škola, domova umirovljenika.

Za to bi se, rečeno je, mogao iskoristiti hrvatski proizvod "eco-sandwich" to jest zidni panel od betona s recikliranim agregatom. To je važno zna li se da Hrvatska danas reciklira svega sedam posto građevinskog otpada, a EU pravila nalažu da se do 2020. treba reciklirati 70 posto takvog otpada.