Prije 10-ak godina je na razne elektroničke sustave prosječnog automobila otpadalo oko 1,5 posto njegovu ukupne tržišne cijene, a danas se to popelo na 12,5 posto.

Ovo je trend koji plastično pokazuje da stvari postaju sve "pametnije" odnosno da se elektronika, na neki način i nekakav oblik umjetne inteligencije, koristi gotovo svuda kako bi se korisnicima olakšalo korištenje te doživljaj. I dok su računala, a nakon njih i mobiteli pa TV-i i slična potrošačka elektronika već davno postali pametni, s kućama i stanovima je situacija ipak malo konzervativnija. Iako prosječni pametni mobitel košta 200 eura, automobil 20.000 eura, a stan i 200.000 eura, ljudi uglavnom još i nisu skloni na neke veće zahvate u "pametizaciju" svojih kuća.

Za primjer, iako danas gotovo da i nema automobila koji se ne otvara putem čip ključa te daljinski, a što velikoj većini provalnika onemogućuju niti da pomisle da bi takav automobil otvorili i pokrenuli te u konačnici ukrali, u stanovima i kućama su u velikoj većini još uobičajeni obični ključevi na standardnim ulaznim vratima koje, uz više ili manje muke, može otvoriti svaki kućni majstor, ili oni takvih vještina s druge strane zakona. Isto tako, suvremeni automobili, kamioni posebice, imaju i do 200 senzora koji skupljaju i na, prilagođeni ili unaprijed predviđeni način prosljeđuju, podatke korisniku ili kontrolnom centru o stanju stvari ili o nekoj kriznoj situaciji. Na isti, ili zbog statičnosti možda još i kvalitetniji, način se može upravljati i sigurnošću kuće.

Mnoge tvrtke, kako one zaštitarske tako i IT, pa čak i energetske ili telekomunikacijske, već odavno nude sustave kućne automatike prilagođene svakom korisniku. Takav sustav koji stvara "pametnu kuću", se može instalirati u toku gradnje ili u već izgrađene objekte, te se može i dograđivati. Također, može se prilagoditi bilo kojem proizvođaču uređaja koji se koriste u domaćinstvu. Na ovaj način se gotovo čitavi stan može staviti pod potpuni nadzor u sprječavanju neželjenih posljedica ili pak za olakšavanje boravka u njemu. Sustav omogućuje da se pojedinačnim uređajima ili grupom uređaja upravlja putem scenarija samog korisnika. Može se upravljati osvjetljenjem, roletama, tendama i zavjesama, kućnim aparatima, TV i audio opremom, klimatizacijom i grijanjem, garažnim vratima ili rampom, bazenom ili saunom, sistemom za zalijevanje vrta ili pak napraviti scenarij slijeda događaja uslijed odlaska ili povratka vlasnika stana kući.

S današnjom jeftinom, a pritom relativno pouzdanom elektronikom, neke bazične sustave (elektronska vrata, senzori za plin i požar te video nadzor putem interneta) se za prosječno informatički pismene građane mogu napraviti već za nekoliko stotina ili  pak par tisuća kuna. Ukoliko se pak želi ipak nešto kvalitetnije i profesionalno cjelovito rješenje za svoj stan onda su tu, ovisno o željama, ipak cijene nešto više. U Hrvatskoj se sustavima tehničke zaštite, a u konačnici i sistemima "pametne kuće" bavi veliki broj tvrtki. Iz jednog od lidera na tržištu, Securitasa, ističu kako je potražnja za sustavima tehničke zaštite u segmentu stambenih objekata u porastu te se sve više prepoznaje. "Nekada se takav oblik zaštite smatrao luksuzom, no danas postaje sve pristupačniji i pridonosi povećanju osobnog osjećaja sigurnosti.

Hrvatska je prema statističkim pokazateljima sigurna zemlja i potražna za sustavima tehničke zaštite sigurno je veća u zapadnim zemljama nego kod nas", kazala je Iva Lučić, direktorica marketinga i komunikacija Securitasa. Iz još jednog od glavnih igrača na domaćem tržištu, Bilić-Erića, također ističu da je tehnička zaštita u Hrvatskoj relativno slabo prepoznata kao učinkovita metoda zaštite osoba i imovine. Marko Pijović iz zaštitarske tvrtke Bilić-Erić kaže da se temeljem njihova dugogodišnjeg poslovnog iskustva može konstatirati da je među širim građanstvom u našoj zemlji svijest o važnosti sustava tehničke zaštite i prednostima koje oni pružaju još uvijek na niskim razinama, premda se i to, doduše vrlo polako, mijenja nabolje.

"Ovi postupni pomaci u podizanju svijesti o važnosti ulaganja u zaštitu osoba i imovine od različitih ugroza rezultat su nekoliko elemenata. Dijelom je u pitanju sve veća dostupnost informacija koje dolaze kroz komunikacijske medije i tiču se svakodnevnih ugroza koje mogu dovesti ljude i njihovu imovinu u opasnost. Isto tako određeni utjecaj na podizanje svijesti imaju i marketinški napori tvrtki koje se bave poslovima iz domene tehničke zaštite. Konačno, tijekom godina sustavi tehničke zaštite postali su sve brojniji i dostupniji za nabavu širim slojevima stanovništva, a pritom im je i cijena sve prihvatljivija. Za očekivati je da će sinergijsko djelovanje svih pobrojanih elemenata utjecati na to da u dolazećim godinama sustavi tehničke zaštite postanu još rašireniji kao sredstvo štićenja domova i imovine naših sugrađanki i sugrađana", ističe Pijović.

Dodaje da je ista situacija i s primjenom cjelovitih rješenja pametnih kuća te da je primjena pametne tehnologije još uvijek relativna rijetkost na našem tržištu i među našim sugrađankama i sugrađanima. "Zahvaljujući postupnom širenju informatičke pismenosti kao i platežne moći dijela stanovništva, bilježi se napredak. Ipak, bilo bi pretjerivanje reći kako trenutno na hrvatskom tržištu postoji veliki interes za primjenu pametne tehnologije", navode iz Bilić-Erića. Dopunjuju da situacija nije bitno bolja niti po pitanju poslovnih subjekata odnosno klijenata iz korporativnog svijeta.

"Nažalost hrvatski investitori još uvijek u zanemarivom postotku primjenjuju pametne tehnologije i relativno ih slabo integriraju u svoju ponudu. Dijelom je tome razlog navika da se posluje prema uhodanim obrascima bez pretjeranog istraživanja tržišta novih tehnologija, a dijelom je u pitanju često pogrešna procjena da bi uvođenje takvih sustava bilo prevelik trošak za investitore. Ipak, s jedne strane nerijetko takvi sustavi zapravo ne predstavljaju onakav trošak kako se često zamišlja, dok s druge strane raste broj klijenata koji pokazuju interes za nove tehnologije i njihove brojne mogućnosti, te su spremni dodatno uložiti u svoju sigurnost i komoditet ali im se često niti ne nudi opcija integriranja pametnih tehnologija u stambene i poslovne prostore koji se prodaju i/ili iznajmljuju a trenutno su u izgradnji, ili se njihova gradnja planira.

Za nadati se da će u nadolazećim godinama dolaziti do postupne promijene u pristupu poslovanju od strane naših investitora, te do širenja ponude na našem tržištu – a sve s ciljem pružanja potpunije i kvalitetnije usluge klijentima", navodi Marko Pijović. Iz zaštitarski tvrtki napominju da u Hrvatskoj postoji zakonska procedura vezana uz privatnu zaštitu, Zakon o privatnoj zaštiti i Zakon o zaštiti novčarskih institucija, uz postojanje još nekoliko Zakona i Pravilnika koji se odnose na ovu djelatnost.