Iako je postojećom legislativom zabranjeno davanje u podzakup poslovnih prostora u vlasništvu države, mnogi zakupci nalazili su načina da takve nekretnine daju u promet i zarađuju, no to više ne bi smio biti slučaj.

Vlada je jučer prihvatila prijedlog ministra državne imovine Gorana Marića kojim se u zakonu o zakupu u kupoprodaji poslovnog prostora predviđa raskid ugovora sa zakupcima koji ga daju na korištenje trećim osobama, koristeći primjerice ugovore o poslovno tehničkoj suradnji ili trgovačkom zastupanju.

Gotovo četiri tisuće

Polazeći od toga da oni zarađuju tim poslovima, Marić smatra da su takve nekretnine dane u zakup po cijenama ispod tržišnih vrijednosti, te da država na tim nekretninama može ostvariti veće prihode. Iz dostupnih podataka, u državnom portfelju ukupno je, bez garaža i parkirnih mjesta, oko 3,7 tisuća poslovnih prostora, od kojih je oko 1,3 tisuće prazno.

Od onih koji su u zakupu država posljednjih godina kako se uvodi reda u korištenje te imovine, ubire sve više. Prošle je godine temeljem zakupa poslovnih prostora država naplatila 60 milijuna kuna, deset milijuna više nego 2015. godine. U statusu bespravnih korisnika vodi se njih oko 200, a dugovi državi za korištenje nekretnina prelaze 21 milijun kuna.

Sa svim zakupcima koji su trgovali državnim poslovnim prostorima po sili zakona će se raskidati ugovori, a nekretnine javnim natječajem davati u najam.

Izmjenama zakona definira se i uvjete prodaje poslovnih prostora. Prijedlog je da se takve nekretnine mogu prodati isključivo zakupniku, ne više i korisniku bez ugovora o zakupu, a pri tom status kupca zakupci s urednim ugovorom moći će dobiti samo ako imaju uredno podmirene obveze prema državi. Osim toga, kupnja će bit moguća samo za nekretnine koje će biti uvrštene na popis prostora namijenjenih kupoprodaji, a koji će biti javno objavljen.

Inače je važeći zakon dao mogućnost izravne prodaje državnih poslovnog prostora korisniku ili zakupniku poslovnog prostora koji su ih koristili u kontinuitetu od najmanje pet godina i koji uredno ispunjavaju sve obveze, međutim u proteklih šest godina ta mogućnost nije korištena jer nisu bili utvrđeni kriteriji po kojima bi se takve nekretnine satavljale na popis za prodaju.

Što neće u prodaju

Sada se predlaže da na popisu ne budu uvršteni prostori koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete -u nultoj su ili prvoj zoni gradova i općina, ulični su prostori s izlogom koji gleda na uličnu stranu, nalaze se u razizemlju i vrijednost zakupnine za 15 godina jednaka je ili veća od procijenjene vrijednosti nekretnine.v