Hoće li i koliko novi porez na nekretnine, bude li uveden od travnja iduće godine, oboriti cijene nekretnina? Pitanje se otvara zbog brojnih praznih i neprodanih stanova na tržištu, a zanimljivo je u kontekstu određivanja osnovice za porez. Naime, procjena fiskalne vrijednosti nekretnina čije bi se vlasništvo od iduće godine prema Linićevom planu opteretilo novim porezom od 1,5 posto, radit će se svakih pet godina. Prvi put 2013., a sljedeći tek 2018. godine. Pravilo da se pet godina plaća isti porez, i to neovisno o kretanjima na tržištu nekretnina, može biti rupa u zakonu, posebice jer je iznimka predviđena samo na zahtjev lokalne uprave, i to nakon tri godine. Što će biti ako cijene na tržištu značajno padnu, a zadrži se ista porezna osnovica pet godina, što se predlaže novim zakonom, bitno je pitanje, potvrdio je Dubravko Ranilović, predsjednik strukovnog udruženje za poslovanje s nekretninama pri HGK. No, naveo je da je to jedan od stotinu mogućih problema, "Problem je što se kvantificiraju samo fiskalni učinci, a potrebno je sagledati i dugoročne posljedice te utjecaj takvog poreza na tržište nekretnina, posebice jer postoje prazne i neiskorištene nekretnine.
Polarizacija cijena
HGK će napraviti projekcije o komercijalizaciji nekretnina i kako se taj porez može odraziti na tržište nekretnina, ali prijedlog zakona još nemamo", rekao je, ocijenivši da je moguće da će cijene nekim nekretninama porasti, a to su primarno one koje uvijek imaju najmoprimce. Ranilović smatra da je moguće i da stavljanje u komercijalnu upotrebu dovede do velikog spuštanja cijena najma. "Najam ni danas nije isplativ, te tek dva do tri posto iznosi povrat od nekretnini koja se iznajmljuje u Zagrebu", navodi on. Za komercijalne nekretnine koje će biti tržišno interesantne, cijene neće tako pasti pošto će ljudi više tražiti nekretnine koje će se moći staviti u najam. Problem je, pak, moguć kod onih koji nemaju veliku potražnju, posebno u ruralnim krajevima i manjim gradovima. Čini se da slijedi polarizacija cijena između nekretnina koje se mogu i ne mogu komercijalizirati.
Reakcija tržišta
No, ostaje pitanje kako će reagirati investitori i developeri u segmentu neprodanih stanova. Hoće li smanjiti cijene do razine na kojoj će se prodati? I kakva će biti kupovna moć? Krenule su spekulacije da bi tržište moglo uzdrmati veći broj nekretnina ako bi ušao na tržište sa znatnije nižim cijenama, a s ciljem da se izbjegne primjena pune porezne stope.
Sad se sjetili
HNS ruši Linićev porez?!
HNS se protivi uvođenju novog poreza na nekretnine! Čačićeva stranka objavila je to u petak nakon sjednice Predsjedništva i Kluba zastupnika HNS-a. "Hrvatska danas više ne treba nijednu raspravu o poreznim opterećenjima. Vlada mora stati iza gospodarstva u uvjetima gospodarske krize, pada potrošnje i privatnih investicija", tvrde u svojem priopćenju. Dodaju i da će HNS u javnoj raspravi, koja je sada otvorena, i dalje zadržati stavove koje su ta stranka i koalicijski partneri dogovorili, a posebno princip da se nekretnina u kojoj vlasnik stanuje ne može oporezivati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uz 100% poreza na plaće ovih 2-3% ne bi ni osjetili! Mali porez za čovjeka, ali veliki doprinos za parazita! A što će biti sa krpeljima kad nas skroz isisaju?!
Jedno pitanje za HGK i predlagaća poreza na imovinu:
Da li je nekretnina “imovina” ako ju je poslovni subjekt izgradio za potrebe tržišta?
Ako je stan za tržište imovina tvrtke koja ga je izgradila da li to znaći da se može oporezovati i lager širokog asortimana proizvoda i materijala koji leže po skladištima jer za građevinsku tvrtku stan je proizvod isto kao i za podravku konzerva graha sa kobasicom
Također, kako su investitori i developeri pri izgradnji stana svojim stedstvima ili kreditom banke platili troškove izgradnje, zemljišta, projekata, dozvola, radnika, materijala mnogih poreznih i paraporeznih obveza…itd., imaju li pravo na obeštečenje jer ih se dovodi u poziciju da im se ruši očekivana tržišna vrijednost njihovog proizvoda i direktno prisiljava na gubitke prodajom ispod cijene izgradnje pod teretom poreza na imovinu od 1,5% vrijednosti izgrađenoga ?
naravno da se “kvantificiraju samo fiskalni učinci” kad to besmislenu vlast jedino i zanima.
kao što ih zanima samo jednokratno punjenje proračuna, pa makar sve propalo poslije.
valja nahraniti sve činovnike-neradnike koji njihovi mentori štite pa pod cijenu da sve propadne i svi ostali osim njih, najbeskorisnijieg dijela društva, potpunih štetočina, da svi osim njih gladuju.
no, već dulje vrijeme imamo tradiciju da se na mjesto ministra financija postavljaju primitivne haračlije srednjovjekovnog otomanskog tipa koji uvijek imaju konkretan zadatak – oderati sve da bi se namirila neka interesna skupina.
Uključite se u raspravu