Vijest kako je Vlada odustala od oporezivanja nekretnina, na čiju se primjenu od početka iduće godine obvezala Europskoj komisiji u Programu konvergencije, a uvrštena je i među osam ekonomskih preporuka Komisije koje Hrvatska treba ispuniti ove godine, zasad nije izazvala ozbiljnije reakcije.
Tek je iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja potvrđeno da će njihov prijedlog zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, za koji je uvođenje poreza na nekretnine s 1. siječnjem 2016. bio razlog za hitno usvajanje, u razmatranje kroz petnaestak dana biti pušten u redovnu proceduru u Hrvatski sabor. Zamjenik ministrice Željko Uhlir pojašnjava kako je sam zakon o procjeni vrijednosti nekretnina važan za uvođenje poreza na nekretnine, no i bez njegovog uvođenja potrebno ga je donijeti, budući da je Hrvatska posljednja u europskom krugu država koja nema zakonski uređeno to područje. "Ako se i neće uvesti porez na nekretnine ne znači da ovo pitanje ne treba ozbiljno urediti, jer njegovo uvođenje nužno je radi pravne sigurnosti", kaže Uhlir, koji pojašnjava kako je već lani s uvođenjem uredbe i pravilnika o metodama procjene pokazalo da je važno urediti to područje, no samo zakon može uvesti i sankcije, što je i potaknulo izradu zakona.
U međuvremenu je zakon prošao javnu raspravu, te izazvao velik interes zainteresiranih, a posljednji u nizu reagirali su gradovi. Uloga lokalnih jedinica važna je za uspostavu sustava prikupljanja podataka, no Udruga gradova pobunila se što se zakonom ta uloga daje samo županijama i velikim gradovima. No, i manji gradovi, pa i općine imat će mogućnost sudjelovati u dogovoru s županijom. Kako saznajemo, takve su namjere iskazali već Umag, Koprivnica i Velika Gorica.
Uhlir smatra da će zakonom koji će uskoro biti upućen u proceduru biti osiguran temelj za uspostavu kvalitetnog sustava procjenjivanja vrijednosti nekretnina, u kojemu će, za razliku od dosadašnje prakse u kojoj se u obzir uzimalo prodajne cijene iz oglasa u medijima, jasno biti definirano koje se podatke koristi za procjenjivanje, utvrđene su i metode procjene, formule i koeficijenti, kao i tko se može baviti procjenjivanjem nekretnina. I sada ima dosta otpora reguliranju ovog područja, kaže Uhlir, uvjeravajući kako će primjenom zakona investitori u Hrvatskoj biti sigurniji oko vrijednosti nekretnina u koje ulažu. Realizacijom zakona, zaključuje zamjenik ministrice graditeljstva, stvorit će se i važan element za uvođenje poreza na nekretnine, neovisno o tome kada će se započeti s njegovom primjenom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.čemu to ako se neće plaćati porez na nekretnine?
onda će trebati revalorizaciju raditi kada se bude uvodio…
a tada možda mnogih objekata više neće ni biti.
@Barbosa
Ustav RH predviđa ovo i niz drugih prema potrebi uvedenih nameta: iznimno se može uvesti određene naknade za stambeni prostor, ukoliko su potrebne za financiranje lova u dalekim afričkim zemljama, na vrlo rijetke primjerke životinja, potrebnih za upotpunjavanje i obogaćivanje kolekcija, visokopozicioniranih članova državnih tvrtki ili institucija
o ćemu uopće raspravljate???
…kakav hebeni porez na nekretnine, to se niti ne može uvesti jer je u suprotnosti sa Ustavom RH i to po:
Članak 16.
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Članak 34.
Dom je nepovrediv.
Članak 49.
Prava stečena ulaganjem kapitala,( pa tako i pravo vlasništva), ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.
i komunalna naknada i naknada za uređenje voda su suprotne ustavnom zakonu jer se obračunavaju po m2 građevine i to nakon jednom steknutug prava vlasništva !
oni mogu izračunati cijenu koštanja ( i to okvirno ) četvorni metar iznad prosječne gradnje košta 400 eurića. likovi koji su plaćali nebulozne cijene zemljišta s željom 100 postotne zarade odlaze u povjest. zapad priznaje dobar posao ako je čista dobit od 15 – 20 posto što je vrhunska zarada. po toj metodologiji cijena nebi smjela prelaziti 900 eurića plus 20 posto zarade što iznosi 100 eurića. drugo je sve nebuloza i snovi da je hrvatska i zagreb london i paris!![emo_smijeh]
Uključite se u raspravu