Tehnologija toliko brzo napreduje da ono što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo, postaje ne samo zamislivo, već stvarno.

Jedna od nezamislivih stvari su i nekretnine u metaverzumu, odnosno u virtualnom svijetu, a za koje su prije samo godinu dana, u veljači 2022., neki plaćali i prosječnih 16.000 dolara.

Kupovali su uglavnom oni koji u metaverzumu, virtualnom 3D svijetu u kojem je samo mašta granica, planiraju nešto graditi. A digitalne svjetove grade, naravno, da bi zaradili. Pa je li to ludost ili dobra investicija?

‘Suludo i užas’

Odgovor ovisi o tome koga se pita, no ono što je svima zajedničko je veliki oprez. Tržište je to koje se tek razvija, koje je u 2021. doživjelo procvat da bi prošle oštro palo. Vrijeme će pokazati u kojem će smjeru otići i hoće li oni koji su kupovali i koji i dalje kupuju profitirati ili izgubiti. Za mišljenje o kupovini zemljišta u metaverzumu pitali smo i one koji se bave Web3 tehnologijom i virtualnom stvarnošću i one koji trguju pravim, fizičkim nekretninama. Zanimljivo, niti su svi koji se bave razvojem tehnologija vezanih uz metaverzum oduševljeni kupovinom, odnosno prodajom zemljišta u virtualnom svijetu, niti su svi koji se bave trgovinom pravih nekretnina skeptični prema onima u digitalnom svijetu.

Kratak i jasan stav o ovoj temi ima Dubravko Ranilović, jedan od boljih poznavatelja nekretninskog tržišta u Hrvatskoj te vlasnik i direktor agencije za nekretnine Kastel. “Suludo i užas”, kaže. U nekretnine u metaverzumu se ne razumije niti ga to zanima, ali napominje da se radi o društvenoj i socijalno temi, a ako netko misli da bi virtualni svijet i virtualna druženja mogla zamijeniti ovaj stvarni, onda nam ne preostaje ništa drugo nego pitati se – kuda ovaj svijet ide.

Njegov kolega, Boro Vujović, osnivač i direktor Operete, najveće nekretninske agencije u Zagrebu, nije tako skeptičan prema nekretninama u “oblaku”. Kaže da je malo proučavao tržište, ali da nije siguran koliko su popularne nakon strmoglavog pada cijena koje su doživjele u 2022. (pale su 80 posto na oko prosječnih 3000 dolara).

Razmišljao je i o kupnji, ali ju nije realizirao. “Nisam s tom tehnologijom najbolje upoznat, a i priča mi još uvijek nije do kraja jasna”, kaže. Na pitanje nije li 3000 dolara za virtualnu nekretninu previše, odgovara da nije “ako to tržište plaća”. Usto, dodaje, ako pogledamo posljednja istraživanja o mladima, shvatit ćemo da je polovici njih virtualni svijet važniji od stvarnog.

“Ako tako gledamo, onda te ‘gluparije’ u virtualnom svijetu imaju smisla”, kaže. Ipak, pita se, kako i gdje uložiti? “Vjerojatno je maloj kompaniji to potpuno neisplativo, ali drugačija je situacija s velikom, kojoj bi to mogla bila dobra investicija u marketing”, ističe Vujović. U konačnici, brojne su kompanije odlučile uložiti u zemljišta u metaverzumu.

Najskuplje je zemljište, čak 4,3 milijuna dolara, platila tvrtka Republic Realm putem platforme Sandbox, a na njemu planira graditi 100 otoka, pa ih onda prodavati. Svoja zemljišta u metaverzumu imaju i velike financijske institucije, amrička banka JPMorgan, švicarski UBS te britanski HSBC. UBS metaverzum koristi za financijsko savjetovanje, a HSBC za povezivanje te izgradnju novog iskustva s klijentima. Vjerovali ili ne, Gucciu je uspjelo prodati virtualnu, NFT torbicu, po višoj cijeni od prave – za 4000 dolara.

Tek početak

Josip Vlah, direktor Odjela NFT-a i Metaversea u kompaniji Rezolut, objašnjava da se ovaj virtualni svijet trenutno najviše koristi za promociju i oglašavanje. Ipak napominje, tehnologija na kojoj funkcionira metaverzum (blockchain, CryptoCurrency, AR i VR, AI, 3D, 5G, IoT…) još je u razvoju i pitanje je u kojem će smjeru otići. “Ovo je tek početak”, ističe Vlah te dodaje da se još uvijek traže isplativa ulaganja. Trenutno, ističe, u zemljišta u metaverzumu ulažu banke, industrija videoigara, odvjetnici kao i kompanije vezane uz Web3 tehnologiju.

”Također, metaverzum sve više koriste galerije, institucije i muzeji, a čime se i ja trenutno bavim. Dakle, u virtualnom metaverzumu možete imati muzej koji je preslika fizičkog muzeja ili njegov dodatak. Sve digitalne umjetnine koje posjedujete, a koje su u NFT formatu, možete staviti u digitalni muzej i ljudi ga mogu tamo vidjeti ili platiti da ga vide. Primjer je Azijski digitalni sajam umjetnina (DAFA).

Oni su napravili fizičku, ali i digitalnu verziju sajma, pa su oni posjetitelji koji nisu fizički mogli prisustvovati izložbi mogli doći u digitalni svijet. I moja je kompanija, Rezolut nedavno u Spatialu, platformi za Web3, napravila galeriju naših NFT-jeva”, objašnjava Vlah. Dodaje i da su kupili digitalna zemljišta na gotovo svim platformama koje postoje, a kupili su ih nakon što ih je klijent tražio da nešto naprave u metaverzumu.

”Nama kao Web3 agenciji digitalna su zemljišta vrlo korisna jer možemo biti one stop shop te klijentima ponuditi i zemlju da je ne moraju sami kupovati”, kaže. Koliko su zemljišta platili ne zna, ali kaže da ih nisu kupovali u vrijeme najvećeg rasta cijena tijekom 2021. Cijene su te godine rasle čak 700 posto kada je tržište nekretnina u metaverzumu dostiglo 500 milijuna dolara vrijednosti. Inače, prodaja zemljišta u metaverzumu počela je 2019., i njihova je vrijednost kontinuirano rasla da bi se prošle godine tržište, vezano uz kriptovalute, slomilo.

”Kako su nekretninama u metaverzumu u temelju NFT-ovi, tako je padom kripta palo i NFT tržište, a time i nekretnine u metaverzumu”, objašnjava Darian Škarica, suosnivač i direktor tvrtke Delta Reality, studija specijaliziranog za virtualnu i proširenu stvarnost. Analize tržišta za 2022. još nema, no podaci za prvih šest mjeseci, a koje je prikupila američka tvrtka koja se bavi prodajom nekretnina RubyHome, govore o padu s prosječnih 16.300 dolara u veljači 2022. na 3300 dolara u lipnju iste godine. Ukupna je vrijednost prodaje pala čak 97 posto, sa 229 milijuna dolara u studenom 2021. na 8 milijuna u lipnju 2022.

Bez ograničavanja

Pad vrijednosti zemljišta u metaverzumu osjetio je i Škarica. Vrijednost dva zemljišta koje je kupio, putem dvije najpoznatije platforme Decentraland i Sandbox, za 7900 dolara, prepolovila se, kaže. No, Škarica ih nije kupovao da bi zaradio. Kupio je, kaže, jer su trenutno popularna za gradnju za brendove i najbrži način da brendovi uđu u metaverzum. “Drugi je što gradimo svoj kutak metaverzuma”, otkriva. Međutim, njegovi su stavovi oko kupnje, odnosno prodaje zemljišta u metaverzumu podijeljeni te napominje da nije siguran je li to ispravan put razvoja.

”S jedne strane imamo logiku Decentralanda i Sandboxa da morate imati zanimljiv sadržaj u virtualnom svijetu ako želite da ljudi dođu u njega. Ako je digitalno zemljište besplatno, ono će potencijalno ostati prazno jer nemate nikakav trošak investicije niti održavanja, a ako ga naplatite ljudi će imati poticaj stvarati nešto na tim zemljištima kako bi zaradili. Prilično banaliziram, ali to je logika koja je kopirana iz pravog svijeta. Međutim, ta je logika bazirana na ograničenim resursima u pravom svijetu.

U metaverzumu imamo neograničene resurse, te se postavlja pitanje zašto bi ih umjetno ograničavali. Ako želim iskustvo u metaverzumu, ne želim biti ograničen parcelom 16 x 16 četvornih metara već želim stvoriti svoj planet, svoje podvodno iskustvo, želim omogućiti korisnicima da istražuju područje veličine Amazone, te da nakon toga odu u drugu dimenziju gdje naši zakoni fizike ne vrijede. Ako imamo mjesto s neograničenim resursima i bez zakona fizike, zašto pristati na ograničenja koja nam fizički svijet pruža”, objašnjava Škarica.

Pad ili rast cijene zemljišta u metaverzumu ovisit će stoga, kao i sve ostalo, o potražnji i interesu za iste. Ono će pak ovisiti o tome što platforme koje se bave njihovom prodajom kupcima mogu ponuditi.

Trenutno se radi o vrlo špekulativnom tržištu u kojem je sve moguće, i pad i rast. U svakom slučaju ulazak u njega ne preporučuje se laicima. Svaku investiciju, pa tako i ovu kupnje virtualne nekretnine, treba detaljno istražiti prije odluke o ulaganju.