Najveći Oreškovićev izazov – kako unovčiti prazne nekretnine?

Autor: Suzana Varošanec , 29. siječanj 2016. u 07:12
Novi premijer porez je najavio za 2017. godinu/Željko Lukunić/PIXSELL

IJF upozorava da treba unaprijed definirati koje će se nekretnine oporezivati, po kojem kriteriju, tko će utvrđivati osnovice i stope….

Neodlučnost, nervoza i na kraju povlačenje, tipične reakcije investitora na poreznu nepredvidljivost, registrira i tržište nekretnina. Loš učinak na tu su branšu imale najave poreza na nekretnine bivše Vlade, a isti slučaj mogao bi se i danas ponoviti. Iako je riječ o porezu koji imaju sve članice EU te je s tog aspekta i za nas neupitan, jer bismo zamijenili tek postojeću komunalnu naknadu, pravo je pitanje kad se on realno može uvesti. Naime, stručnjaci smatraju da to nije moguće bez temeljitih priprema i stvaranja preduvjeta.

Tako iz Instituta za javne financije pojašnjavaju da treba unaprijed definirati koje će se vrste nekretnina oporezivati, po kojem kriteriju, hoće li osnovice i stope utvrđivati država ili lokalne jedinice, koliko se prihoda očekuje i kome će pripadati, ali i voditi računa o troškovima ubiranja. Utoliko je i najava uvođenja poreza na nekretnine u 2017., koju je ovih dana lansirao premijer Tihomir Orešković, nalik 'hladnom tušu', osobito za agencije koje posreduju u prometu nekretnina. "Jasno je da je takva mjera izgledna, ali ne bez prave baze i procjene nekretnina", kaže Boro Vujović iz tvrtke Opereta nekretnine, no za tržište ještetna svaka najava jer otvara špekulacije. "Na svaki Linićev spomen poreza na nekretnine uslijedile su negativne reakcije, investitori su odustajali, a tržište je imalo štetu", podsjeća Dubravko Ranilović iz agencije Kastel-Zagreb, ujedno i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

 

Vujović

Premijerova je mjera izgledna, ali ne bez prave baze i procjene nekretnina.

I on pledira za dulju i kvalitetnu raspravu, uključujući struku. Moraju se, kaže, sagledati sve posljedice i izabrati naprimjereniji model za Hrvatsku, što je bitno jer jedino po bogatstvu nekretnina u vlasništva građana, i to kao obliku štednje, prednjačimo u EU. No, i kod poreza na nekretnine koje nisu u funkciji, još jednoj premijerovoj najavi promjene koja se tiče tržišta nekretnina, svi pozivaju na oprez i dobru pripremu. Veliko je pitanje koliko se nekretnina može komercijalizirati, a problem su sve one koje nemaju veliku potražnju, slažu se naši sugovornici. Posebice se to tiče ruralnih krajeva i manjih gradova, gdje leži mrtvi kapital koji vlasnici godinama ne mogu oploditi, što se navodno tiče čak 80% teritorija. Stoga bi pitanje "kako u navedenim uvjetima potaknuti nekretnine koje su prazne" mogao postati najveći Oreškovićev izazov, ali i uspjeh, ako nekim novim mjerama uspije zainteresirati investitore.

 

Ranilović

Na svaki spomen poreza ulagači su odustajali, a tržište je imalo štetu.

Kad je riječ o važnosti oživljavanja tržišta, Vujović predlaže ukidanje poreza na promet nekretnina, što bi potaknulo kupce, dok bi država profitirala. "Riječ je o porezu koji nije značajan prihod u proračunu, a njegovim ukidanjem tržište nekretnina bi živnulo. Kad se dogodi jedna kupoprodaja nekretnine, to je puno više od transakcije. Često su potrebne intervencije, plaćaju se odvjetnički i agencijski troškovi, a sve su to pokreće potrošnju, što pozitivno djeluje na gospodarstvo i povećava prihod od PDV-a, najznačajniji prihod državne blagajne", kaže Vujović dodajući da je uvođenje zakona o konverziji kredita u francima omogućilo mnogim vlasnicima, čija je nekretnina bila blokirana, da je stave na tržište. To je, kaže, stvorilododatnu pozitivnu klimu i pokrenulo tržište u 2015., a zatim je pojava povoljnijih kunskih kredita, čak i s fiksnom kamatom, zaintrigirala i one najopreznije. Lani je tako usporen pad cijena nekretnina – iznosio je 2% u odnosu na 2014., novogradnje su ponovo 'in', pa u ovoj godini svi priželjkuju nastavak trendova s kraja 2015. 

Komentari (18)
Pogledajte sve

U Hrvatskoj su porezi najveći na svijetu , ima ih čak 572 razna.
Treba prestati izmišljati nove poreze .
Hitno treba smanjiti sve poreze kako bi se privukli strani i domaći investitori.

U ovom trenutku najvažnije je nastojati što manje platiti porez jer plaćajući tako velike poreze uglavnom samo potpomažete jednu veliku grupu gramzljivih uhljeba koji se skrivaju iza lijevo-liberalnog-istospolnog-antifašizma.

U Hrvatskoj ima 4,5 miliona stanovnika.
Radno sposobnih je 3,6 miliona.
Zaposleno je 1,3 miliona.
A u Hrvatskoj u realnom sektoru stvara nove vrijednosti samo 400.000 građana.

Ako misle uprihodovati 2mld kako kazu u tom slucaju ce morati zahvatiti sve,pa i prve nekretnine.




A kaj si se ti našao shodno komentirati poreza na nekretnine, ti koji držiš štangu Oreškovićevom neoliberalnom pristupu, korporatizmu i inim sranjima koje skidaju meso sa kosti.
Prvo kičmu izgradi pa se javi.

Nick L., Barbosa …palac gore
[/quote]

Bolje da ne pišeš nego da ovako lupetaš, baš ništa ne možeš čak ni pogoditi. Meso ti skidaju socijalni programi, porezi, prirezi, nameti, regulacije ali nije da bi ti to razumio. A vlastima i intervencionistima svih boja i oblika uopće nije mjesto da se miješaju u ekonomiju nego da stvore pravedno i slobodno okruženje, ništa više.



A kaj si se ti našao shodno komentirati poreza na nekretnine, ti koji držiš štangu Oreškovićevom neoliberalnom pristupu, korporatizmu i inim sranjima koje skidaju meso sa kosti.
Prvo kičmu izgradi pa se javi.

Nick L., Barbosa …palac gore

New Report

Close