Cijene najma najviše su pale luksuznim stanovima koje su najčešće unajmljivali stranci.

• Uvodi se red, ubuduće procjena nekretnina po njemačkom modelu

Kako doznajemo u agencijama Ozana i Hillberg koje se bave iznajmljivanjem takvih nekretnina cijene su niže 30 do 40 posto nego 2008. godine."Budžeti koje su strani direktori dobivali za najam ranije više nisu isti. Oni su znatno smanjeni pogotovo u autoidustriji i to je glavni razlog zbog kojeg su se i cijene najma nekretnina morale smanjiti. Isto je sa zaposlenicima ambasada. I njima su srezani budžeti, a i broj radnih mjesta u ambasadama u zadnjih se šest mjeseci znatno smanjio", objašnjava Kristina Maković iz agencije Ozana koja se bavi iznajmljivanjem luksuznih nekretnina u Zagrebu. Prema njihovim iskustvima, dodaje, cijene se još koliko toliko "drže" u centru grada. Stanovi za bolju klijentelu u centru i dalje stoje 10 do 12 eura po četvornom metru.

U Podsljemenskoj zoni kvadrat luksuznog stana najčešće stoji oko 8 eura iako, kaže Maković, sve više vlasnika pristaje i na cijenu od 6 eura po četvornom metru. Osim cijene zahtjevi unajmljivača nisu se znatno mijenjali. I dalje se traže stanovi u novijim zgradama s novim namještajem, modernim i minimalističkim.Tamara Skorić iz Hillberga kaže da je u zadnje vrijeme stagnacija cijena, ali i potražnje te da se očekuje trend blagog pada cijena najma. I po njenom sudu skupe stanove mogu priuštiti samo poslovni ljudi iz inozemstva, ali u malom broju tu su i imućniji Hrvati."Hrvati biraju stanove od 400 do 500 eura ako su samci ili u paru, a ako imaju obitelj oko 800 eura. Među Hrvatima česti su nam klijenti razvedeni muškarci koji traže stan do 500 eura", kaže Skorić.

Luksuzni dvosobni stanovi uglavnom se iznajmljuju za 400 do 450 eura, trosobni za 500 do 700 eura, četverosobni od 800 do 1000 eura, dok izuzetno luksuzni stanovi na dobrim lokacijama mogu postići cijenu od 1500 do 1800 eura. Kuće od 350 metara četvornih i više iznajmljuju se za 2000 do 2500 eura."Ako stan nije lijep i dobro uređen, teško da će se iznajmiti. No investicija nije rješenje jer nije sigurno da će se stan uspjet iznajmit i donijeti povrat novca – procjenjuje Skorić. Svaku lipu pri najmu broje građani koji imaju prosječna i mala primanja. Takvih je najviše u potražnji i traže manje stanove do 350 eura."Ljudi ne idu u najam ako ne moraju. Imam jedan dobar stan na odličnoj lokaciji za 350 eura kojeg želi jedan par. No inzistiraju na 50 eura nižoj cijeni. Što reći kad ljudima i 50 eura igra veliku ulogu", kaže Skorić.

Uloga države

U najam idu i POS-ovi stanovi

U tržište najma stanova odlučila se uplesti i država. Prema najavama iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja četvrtina ili možda trećina svih POS-ovih stanova koji se trenutno grade i koji su u planu ići će u najam po cijeni od tri do šest eura. S tim modelom ne slaže stručnjak za stambenu politiku Gojko Bežovan. "Hrvatska se vodi kao loše privatno poduzeće. Ne može država graditi stanove i od toga raditi biznis. Trebali smo kao zemlja osnovati svoj hrvatsko stambeni fond i graditi zajedno sa gradovima socijalne stanove s kojima se ne bi špekuliralo i s kojima bi ljudima dali izvjesnu životnu perspektivu", objašnjava Bežovan.