Kamatne stope padale su lani na sve vrste kredita, no kod stambenih je kredita zabilježen najveći pad u proteklih deset godina: s prosječnih 4,56 posto na početku godine na 3,90 posto na kraju 2017., a trend je nastavljen i u 2018. Smanjenje kamatnih stopa na razini sustava za 0,5 do 0,6 postotnih bodova najveće je u prošlom desetljeću, piše Večernji list.

– Kad gledamo cijenu depozita, za kredite vezane uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) ima prostora za pad kamata, barem u prvom dijelu godine, ako ne i u drugom. A prema najavama čelnika ECB-a Marija Draghija, ni euribor ne bi trebao rasti do kraja trećeg kvartala – prokomentirao je direktor HUB-a Zdenko Adrović trendove kretanja kamata na briefingu za novinare povodom predstavljanja prvih HUB analiza u 2018. Prosječna kamata na dopuštena prekoračenja spustila se lani sa 9,27 na 8,68 posto, a na kredite po kreditnim karticama sa 7,84 na 7,32 posto.

Što se tiče volumena kreditiranja, mjesečni rast kredita tvrtkama iznosio je u prosjeku 307 milijuna kuna, građanima 273 milijuna kuna, dok se država razduživala – prosječni je mjesečni pad kreditiranja iznosio 830 milijuna kuna.

– Zanimljivo je da se, kad su posrijedi stambeni krediti, ponovo više kreditira u eurima. Jedan od razloga su niže kamate, a drugi je sve više razgovora o uvođenju eura – kaže Adrović koji priznaje da velikog rasta potražnje nema, a dodatno ograničenje predstavlja prilagodba procjene kreditne sposobnosti izmjenama ovršnog zakona koju je regulator popratio s tri pravilnika. Pritom banke, u slučaju odobravanja većeg iznosa kredita od onog kojeg bi, prema regulatornim uzusima, klijent trebao dobiti snose prekršajnu odgovornost uz prijetnju novčane kazne do 500 tisuća kuna te još 50 tisuća kuna za odgovorne osobe.

Čelnik HUB-a potvrdio je tezu o kojoj smo već pisali, da se na ovaj način ponovo u kreditni odnos na velika vrata vraćaju sudužnici, pogotovo za građane čija je plaća između četiri i šest tisuća kuna.

– Oni praktički više ne mogu dobiti adekvatan stambeni kredit, odnosno, za odobreni bi iznos mogli kupiti – garažu – slikovito je pojasnio Adrović.

Najveći pad NPL-ova Kad su posrijedi već odobreni krediti, udio loših plasmana najniži je od početka krize: iznosi 11,37 posto; poduzećima je lani pao za 6,1 postotni bod, na 22,29 posto, a stanovništvu za 2,1 postotni bod, na 8,06 posto. Banke su u 2017. prodale 8,4 milijarde kuna loših kredita agencijama za naplatu potraživanja, a u ovoj godini ne očekuju bitno povećanje rezervacija za loše plasmane, osim ako se ne postigne nagodba oko Agrokora. – No, svaka je nagodba za banke pozitivna, jer su neke već rezervirale i 100 posto kredita Agrokoru – kažu u HUB-u.

U kontekstu rezervacija za Agrokor prokomentirali su i prošlogodišnji pad dobiti banaka, od 29,7 posto u neto iznosu, sa 5,1 milijardu kuna u 2016. na 3,6 milijardi u 2017., odnosno 33 posto u brutu, sa 6,3 na 4,2 milijarde kuna.

– Imamo regulatorni trošak vjerojatno najviši u Europi sa stopom obvezne rezerve od 12 posto – najbliža nam je Rumunjska koja ima šest posto, dok su svi ostali između jedan i dva posto – požalio se Adrović te sustav nazvao staromodnim i rigidnim. Kod HNB-a, kaže, banke imaju 50 milijardi kuna blokirane likvidnosti. No, činjenica je – ni “slobodnu” likvidnost ne uspijevaju plasirati.