Na tržištu nekretnina u 2020. godini ostvaren je pad transakcija od 7,7 posto, no ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla je za 0,5 posto.

Također, zagrebački potres nije doveo do očekivanog pada transakcija nekretnina u Zagrebu, ni do pada cijena, već se dogodilo upravo suprotno – povećali su se i prosječan dnevni broj transakcija i medijalna prodajna cijena stanova. Ipak, zagrebački centar pretrpio je pad prodaje stanova, konačno je utvrđeno u Pregledu tržišta nekretnina u Hrvatskoj 2020. godini, godišnjoj analizi Ekonomskog instituta i Ministarstva graditeljstva predstavljenoj u petak.

Ipak, potresi i pandemija imali su utjecala na tržište nekretnina u Hrvatskoj, pokazalo se. Na tržištu nekretnina u 2020. godini ostvarene su 103.093 kupoprodajne transakcije, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja pad od 7,7 posto, nakon uzastopnog rasta u prethodne dvije godine. Najveće relativno smanjenje broja kupoprodaja zabilježeno kod kuća za povremeni boravak, slijede poslovni prostori i poslovne zgrade, pa vanjska parkirna mjesta i garaže.

Obiteljske kuće

Pad prodaje u 2020. godini bilježe i stanovi i šumska zemljišta, obje kategorije u visini od 11 posto, iza kojih slijede poljoprivredna zemljišta s padom prodaje od 10,4 posto. Poljorivredna zemljišta i dalje imaju najveći broj transakcija (33,3 posto ukupnog broja kupoprodaja), slijede stanovi s 22,9 posto od ukupnog broja te kupoprodaje građevinskog zemljišta. Kupoprodaja obiteljskih kuća imala je udjel od 13,4 u broju transakcija. Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2020. godini iznosila je 40,023 milijarde kuna, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja povećanje od 0,5 posto. Porasla je i prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo, s 357,663 kune na 388.226 kune u 2019. Kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 11 posto BDP-a 2020. godine, s tim da najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2020. godini bilježe stanovi, na koje se odnosi 41,1 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,5 posto te obiteljske kuće s udjelom od 19,4 posto. U odnosu na godinu ranije ukupna vrijednost prodanih stanova/apartmana u 2020. godini smanjila se za 1,2 posto, a poljoprivrednih zemljišta za čak 20,8 posto. Lani je u Hrvatskoj bilo 23.564 kupoprodaja stanova ukupne vrijednosti od 16,5 milijardi kuna, a prosječna vrijednost jedne kupoprodajne transakcije iznosila je 698.680 kuna. U usporedbi s 2019. godinom ostvareno je 11 posto kupoprodaja manje, uz 1,2 posto nižu vrijednost stanova. Srednja cijena stana u 2020. godini iznosila je 9.698 kuna, s tim da je sradnja cijena kvadrata rasla za 5,7 posto. Grad Zagreb je imao najviše prodanih stanova (9.153 ili 38,8 posto ukupnog broja), slijede Primorsko-goranska županija, Splitskodalmatinska i Istarska županija. U Gradu Zagrebu se prodaja stanova smanjila za 5,1 posto. Kao i ranije, najviša medijalna cijena stana zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 13.999 kuna po kvadratu, slijedi Splitsko-dalmatinska županija (12.624 kune) te Zagreb s cijenom od 11.052 kune po četvornom metru. I dalje je ogromna razlika u cijenama stanova između regija, pa se za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo kupiti 4,2 kvadrata u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Cijene u centru

U centru Zagreba lani je zabilježen pad broja transakcija stanova za 31 posto u odnosu na 2019. godinu, iako su u centru i dalje najviše postignute cijene, pa je srednja cijena kvadrata stana iznosila 14.186 kuna, a drugi najskuplji kvart je Trnje. Srednja cijena kvadrata je viša od 12.000 kuna u Šestinama, Črnomercu, Blatu i Maksimiru, a najniže cijene su bile u Markuševcu.

Analitičari i dalje primijećuju vezu između medijalne cijene stana i turističkog razvoja, zbog čega su cijene više u jadranskom dijelu Hrvatske nego na kontinentu, uz izuzeće Zagreba. Također, utvrđena je veza između cijena apartmana i sezonalnosti, pa je u lokalnim jedinicama u kojima je turistička sezona kraća, cijena nekretnina u prosjeku nešto viša.