Od svih oblika ovrha ona nad nekretninom ima najteže posljedice jer u pravilu znači gubitak doma. Prije otprilike godinu i pol propisano je da se ovrhe nad nekretninom u kojoj dužnik stanuje ne može provoditi za dugove u kojima glavnica ne prelazi 20.000 kuna.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković sada predlaže da se ta granica digne na 40.000 kuna, piše Prviplan.hr.

Ne samo zbog iznosa – a on odgovara otprilike visini šest prosječnih neto plaća – i prema novom prijedlogu Ovršnog zakona hrvatski građani će i ubuduće biti izloženi velikom riziku gubitka doma zbog nepodmirenih dugova.

Novi ovršni zakon zadržava, naime, postojeću praksu naplate novčanih tražbina na nekretninama. Osim povećanja iznosa glavnice duga do koje se ne može provoditi ovrha na jedinoj nekretnini, prijedlog predviđa i iznimke po kojima se takva nekretnina ipak može prodati. Recimo, sud može procijeniti da će nakon što se nekretnina proda, a ovrhovoditelji naplate, ovršeniku ostati dovoljno novca da kupi nekretninu u kojoj može stanovati s članovima svojeg kućanstva.