Nastavljaju se pozitivni trendovi u građevinskom sektoru koji je možda i najbolji pokazatelj gospodarskih aktivnosti i investicija u zemlji. U prvih devet mjeseci ove godine, pokazuje državna statistika, rasla je vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima, raste i vrijednost novih narudžbi, a i obujam građevinskih radova je u rujnu 2024. u odnosu na isti mjesec lani, bio veći 14,6 posto. Najveći ‘poguranac’ građevinskoj aktivnosti, pokazuju indeksi obujma građevinskih radova, dali su poslovi na zgradama, a manje (iako i oni rastu) na ostalim građevinama što znači da se više ulaže u stambeni prostor, a manje u proizvodne pogone ili javnu infrastrukturu.

Vlada optimizam

No, sektor nije bez problema. Kronično mu nedostaje kvalificiranih radnika, pritisak stvaraju troškovi rada, ali i nelojalna konkurencija, a može se očekivati i smanjeni priljev europskog novca.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine vrijednost izvršenih građevinskih radova u Hrvatskoj iznosila 4,8 milijardi eura, što je porast od 12 posto u odnosu na isti lanjski period. Raste i važan pokazatelj budućih trendova u industriji – vrijednost novih narudžbi. S iznosom od 4,3 milijarde eura u prvih devet mjeseci nove narudžbe su veće 13,2 posto, a na tromjesečnoj razini (treći kvartal) ove u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, 9,6 posto.

S obzirom na sve navedeno ne treba čuditi da je poslovni optimizam u sektoru koji predvode Kamgrad, Strabag, Radnik, Dalekovod i Gip Pionir, prema podacima HNB-a, već neko vrijeme na visokoj razini. Analitičari Raiffeisen banke optimizam objašnjavaju priljevom novca iz EU fondova, ali i pozitivnim trendovima u turizmu koji su doveli do obnove i nove gradnje.

Veljko Nižetić, direktor Strabaga Hrvatska, umjeren je optimist što se tiče budućih trendova u industriji koja čini oko 5 posto BDP-a te koja zapošljava gotovo 9 posto radne snage. Kaže da nam ostaje još dosta novca iz fondova Europske unije koje treba povući, no upozorava da rast ne može trajati vječno. “U roku od dvije godine mogli bi se suočiti sa stagnacijom u sektoru”, ističe direktor jedne od vodećih domaćih građevinskih tvrtki. Ona bi mogla biti posljedica činjenice da se bližimo kraju trenutačne europske financijske perspektive, a upitno je koliko ćemo novca imati na raspolaganju nakon 2027. Usto, upozorava, vidljivo je da se smanjuje nacionalni budžet za ceste.

Nelojalna konkurencija

Veliki problem industriji predstavlja i nelojalna konkurencija iz trećih zemalja. “Riječ je o tvrtkama koje pristupaju javnim natječajima u EU, ne samo u Hrvatskoj, a koje u svojim zemljama uživaju razne poticaje. Tvrtke iz Europske unije tako dolaze u neravnopravni položaj. Naručitelji to, nažalost, ne prepoznaju. Nadamo se da će presuda Suda EU u slučaju Kolin, a prema kojoj gospodarski subjekti iz trećih zemalja ne smiju uživati isti tretman kao tvrtke iz Unije i zemalja s recipročnim sporazumima o slobodnoj trgovini s EU-om, to promijeniti”, ističe Nižetić.

Stanje u sektoru u Hrvatskoj ovisit će i o investicijama u turizmu, ali i o radovima na projektima obnove od potresa koji su posljednjih par godina, posebno na području Zagreba, mobilizirali priličan broj građevinskih kompanija. No, i tu se uočava određena nervoza jer se na tendere za visokogradnju javlja sve veći broj tvrtki među kojima su upravo one koje su izrasle na obnovi od potresa, kaže Nižetić. Optimizam u građevini je dakle, i dalje prisutan, no opreza nikada dosta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“