Glavnina stambenih prostora u Hrvatskoj, gotovo 89 posto, je u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu, njih 10 posto unajmljuje se, dok je Popisom stanovništva provedenim 2011. godine u Hrvatskoj zabilježeno 215 beskućnika, objavljeno je danas u Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Popisom iz 2011. utvrđeno je da u Hrvatskoj ima ukupno 1.498.594 nastanjenih stambenih jedinica. Od toga je 1.496.558 stanova (pod čime statistika vodi i stanove i kuće), a 1.080 kolektivnih stanova (npr. domovi umirovljenika, samostani i sl.), dok je 956 ostalih stambenih jedinica, odnosno prostorija i objekata koji u građevinskom smislu nisu stanovi, ali se koriste za stanovanja, poput nastanjenih podruma, garaža, pokretnih objekata i sl.

U stanovima živi 4,2 milijuna stanovnika Hrvatske, u kolektivnim domovima njih 39.226, a ostalim stambenim jedinicama 1.650.

Od ukupno 1,5 milijuna hrvatskih kućanstava njih 88,8 posto ili 1.349.283 stanuje u stambenim jedinicama koje su u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu, dok 11,2 posto kućanstava unajmljuje stambeni prostor po raznim osnovama.

Nešto manje od 70 tisuća kućanstava, odnosno 4,6 posto, su najmoprimci koji su u srodstvu s vlasnikom stana, njih 3 posto ili 45,5 tisuća su najmoprimci sa slobodno ugovorenom najamninom, a 1,8 posto ili 27,3 tisuće sa zaštićenom najamninom, dok oko 15 tisuća kućanstava ili 1 posto unajmljuje dio nečijeg stana.

U stambenim prostorima koje koriste po ostalim osnovama korištenja stanuje 11,6 tisuća kućanstava, dok je u cijeloj Hrvatskoj Popisom zabilježeno 215 beskućnika.

Zanimljivo je da u Hrvatskoj prema Popisu iz 2011. godine ima ukupno gotovo 2,25 milijuna stanova ili 19,7 posto više nego prema Popisu iz 2001. godine.

No, od ukupnog broja stanova nastanjeno ih je manje od 1,5 milijuna, dok je privremeno nenastanjenih više od 342 tisuće, a napuštenih stanova gotovo 74 tisuće. U odnosu na prethodni popis privremeno nenastanjenih stanova je čak 74,1 posto više, a napuštenih 74,5 posto više.

Stanova za vlastiti odmor i rekreaciju, odnosno vikendica je 249,2 tisuće ili 36,6 posto više nego 2001., dok je broj stanova za iznajmljivanje turistima u deset godina povećan za čak 244,2 posto – sa 17,5 tisuća na više od 60 tisuća.

Najviše je stanova za odmor i rekreaciju, očekivano, u jadranskim županijama – Zadarskoj (gotovo 40 tisuća), Primorsko-goranskoj (36,5 tisuća), Splitsko-dalmatinskoj (30,2 tisuće), Šibensko-kninskoj (27,8 tisuća) i Istarskoj (23 tisuće).

Oko 25 tisuća stambenih jedinica u Hrvatskoj koristi se pak u vrijeme sezonskih poslova u poljoprivredi te za obavljanje ostalih djelatnosti.

Podaci DZS-a pokazuju i da najviše nastanjenih stanova ima 3 sobe – njih 514.160 ili 34,4 posto, a slijede dvosobni (27,5 posto), četverosobni (18,9 posto), jednosobni (8,9 posto) i peterosobni stanovi (7,1 posto). Više od 5 soba ima tek 3,2 posto stanova.

Prosječna kvadratura nastanjenih stanova iznosi pak 81 četvorni metar, pri čemu je najveća kvadratura stanova u Međimurskoj županiji i iznosi 100 'kvadrata', a najmanja u Gradu Zagrebu – 71 'kvadrat'.

Većina hrvatskih stanova izgrađena je u razdoblju od 1961. do 1990. godine – više od 860 ili 57,5 posto ukupnog broja nastanjenih stanova.

Promatrano prema instalacijama, većina nastanjenih stanova u Hrvatskoj ima vodovod (98,2 posto), kanalizaciju (98 posto) i električnu energiju (99,8 posto), no plinske instalacije ima tek 36,6 posto stanova, a klimatizaciju njih 30,7 posto.

Podaci iz Popisa pokazuju i da u Hrvatskoj vlastiti zahod u sklopu stana nema tek 2,5 posto, kupaonicu 3,9 posto, a kuhinju samo 0,1 posto nastanjenih stanova.