Konačno je, nakon tri godine, pokrenut projekt aktivacije imovine koju u svom vlasništvu imaju državne tvrtke, ali ju ne koriste. Ministarstvo financija, koje je nedavno preuzelo upravljanje poduzećima od strateškog državnog interesa, objavilo je Smjernice za aktivaciju neoperativne imovine u društvima u državnom vlasništvu. No, projekt je pripreman znatno prije toga, u okviru projekta Glavne direkcije za potporu strukturnim reformama EK. Uočeno je, naime, da je kod mnogih tvrtki pozamašan dio imovine izvan osnovnog poslovanja i nije u funkciji, zbog čega je od Hrvatske zatraženo da se taj mrtvi kapital oživi.

Komercijalizacija ili…

Sve najvažnije tvrtke, od HEP-a i Hrvatskih šuma, koji su najpoznatiji po velikom portfelju, do tvrtki u portfelju CERP-a, do 20. prosinca Ministarstvu financija morat će dostaviti detaljne podatke o svom portfelju i plan stavljanja u funkciju.

U osnovne obrasce unosit će se podaci koje nekretnine imaju, te kakav je njihov status uporabe. Ako se ih koristi ili planira koristiti, trebat će precizirati je li to u funkciji osnovne djelatnosti tvrtke. U slučaju da se nekretnine iznajmljuju, unosit će procjenu očekivane vrijednosti nakon isteka ugovora. U Registar će se upisivati i podaci o neoperativnoj imovini, i to ne samo vlasnički udjeli i vrijednosni papiri, nego i dani zajmovi i depoziti tvrtki.

U Ministarstvu financija utvrdili su da u većini državnih tvrtki ne postoji klasifikacija neoperativne imovine te ovo smatraju nužnim za stjecanje potpunog uvida. Uprave će morati u registar unositi i podatke o tržišnim vrijednostima neoperativne imovine. Registrom se želi steći pregled dostupne imovine, a temeljem nje će se u nekom trenutku donositi odluke treba li imovinu komercijalizirati ili primjerice, grupirati neiskorištene zemljišne parcele za potencijalno veće ulaganje privatnog sektora.

Svaka bi tvrtka, po zamisli Ministarstva financija, trebala izraditi i plan aktivacije imovine, u kojima se očekuje da uz popis budu jasno precizirane planirane aktivnosti i očekivani financijski ciljevi. U njima uprave tvrtki trebaju definirati modele, konkretne uloge i odgovornosti unutar tvrtki, te vremenski raspored, pa i proračun za provođenje aktivacije imovine.

Bolji uvid

Smjernicama je predviđeno i jasno definiranje hoće li aktivacija biti provedena bez promjene vlasništva ili će se posezati za prodajom ili zajedničkim ulaganjima i outsourcingom. Kod procjene imovine nastojat će se uvesti i model procjene u kojem će se sagledati kotiraju li vrijednosni papiri na burzi, ima li likvidno tržište za zajmove i depozite, a Smjernice definiraju i što sve treba biti obuhvaćeno u procjenjivanju vrijednosti i potencijala nekretnina i druge imovine.

Intencija je da Primorčevo ministarstvo stekne bolji uvid u imovinu državnih tvrtki, koje će imati obvezu jednom godišnje revidirati podatke i podnijeti izvještaj što je poduzeto, a plan aktivacije prema Smjernicama pripremat će se svake tri godine.

Što će se doista postići ovime, drugo je pitanje. Nije, naime, prvi put da se otvara pitanje imovine državnih tvrtki, koje su i do sada pravdale da su im nekretnine koje imaju u vlasništvu, a izvan su funkcije, potrebne za buduće aktivnosti. Uprave su se mijenjale, a imovina ostajala u sjeni, izvan fokusa i izvan funkcije. Niti sada, međutim, nisu navedene moguće mjere i sankcije za one koji ne budu predani ispunjavanju ovog zadatka. Odluke o komercijalizaciji imovine biti će u ingerenciji samih poduzeća. Važno je i stoga da Registar bude i javno dostupan, kako bi se postigla veća transparentnost i potaknuo interes za aktivaciju