Tko želi kupiti stan u novogradnji, trebao bi požuriti ako želi izbjeći značajan rast cijena koji se očekuje u idućih godinu do godinu i pol, a što će biti dalje još nije izvjesno. Uzrok, očekivano, valja tražiti u dramatičnom porastu cijena građevinskog repromaterijala i tektonskim poremećajima na globalnom tržištu kojeg je donio izlazak iz pandemije i otežana opskrba, ali i rastu cijene rada koju nosi nedostatak radnika. Kad su u pitanju javni projekti, rast cijena mogao bi smanjiti njihov broj čak unatoč boljim uvjetima ugovaranja koje je Vlada dala izvođačima radova. Srednjoročna i dugoročna rješenja krize građevine koju je produbila korona kriju se u inovacijama, uključujući gradnju prefabriciranim elementima uz korištenje tehnologije 3D printa, što već razvijaju i proizvođači prisutni na hrvatsokm tržištu.

46.487 eura po kvadratu

Dosad najskuplji kvadrat na Rivi: Vrtoglavih 1,35 milijuna eura za 29 kvadrata

Udar pandemije

Nije svugdje skupo: Kvadrat stana može se kupiti za 1.110 do 1.200 eura, evo u kojim naseljima

Poručili su to vodeći “igrači” u sektoru građevine i stanogradnje koji su se ponovno okupili na 16. izdanju godišnje nekretninske konferencije ZagRE 2021 u organizaciji Filipović Business Advisory.

Cijene materijala svakako su glavna tema kojom se sektor bavi zadnjih desetak mjeseci, a ovakvu krizu nitko ne pamti.

“Uz rast cijena svega što je vezano uz čelik za više od 100 posto, imamo gotovo jednak rast cijena plastike, za 50 do 60 posto rasle su cijene drvene građe. Istodobno je zbog otežane opskrbe porasla cijena transporta, pa nas tako kontejner iz Kine umjesto prijašnjih 1600 dolara sada košta 14 tisuća. Cijene i dostupnost materijala od željeza mijenjaju se na dnevnoj bazi, pa je teško raditi bilo kakve narudžbe unaprijed, a cijena rada porasla je za oko 10 posto, te se s obzirom na ogromnu potražnju radnika očekuje i daljnji rast”, ispričao nam je Domagoj Kamenski, član Uprave građevinske tvrtke Kamgrad.

“Kako je do svega došlo prilično je jednostavno, iako nezapamćeno. Opuštanje pandemije izazvalo je nagli prelazak proizvodnje na puni kapacitet i nastala je ogromna potražnja za materijalima. Tako je, primjerice, autoindustrija visokom potražnjom za metalima smanjila dostupnost tih materijala građevini, Amerikanci su “uzeli” drvnu građu Europi, svi lanci opskrbe su se poremetili, i proizvođači opreme su morali držati cijene da bi ostali rentabilni”, pojasnio je Daniel Domini, managing direktor tvrtke za proizvodnju građevinskog materijala Saint-Gobain Hrvatska. Dodao je kako je dodatan udar na sektor izazvalo poskupljenje energenata, za što je teško predvidjeti vrhunac nakon kojeg se može očekivati pad cijena.

teško dostupni kvadrati

U Hrvatskoj ponovno porasle cijene novih stanova

stambeno pitanje

Stručnjak objasnio zašto rastu cijene nekretnina u Hrvatskoj, razloga je nekoliko

Za developere koji vole fiksne cijene, sam spomen kliznih skala izaziva jezu.

U pandemiji, developeri nisu zaustavljali projekte, ništa nije otkazano, a već ranije je nedostajalo ljudi u građevini, podsjetio je Leo Penović, tehnički direktor tvrtke Golden Star, koja trenutačno razvija nekoliko velikih projekata luksuznih hotela u Češkoj i Poljskoj.

“Trenutno je vrlo teško ugovarati sve što nije kratkoročno, sve ostalo je preskupo, s tim da se ne može prebaciti rizik na izvođače. Uz cijene o kojima se puno priča, imamo ozbiljan problem s radnicima – na gradilištima u Češkoj ne čuje se češki, već samo ukrajinski i makedonski. Hrvatska će stoga imati veliki problem, jer se prazne vaši bazeni za regrutaciju strane radne snage”, kaže Penović.

Unatoč svemu, na domaćem tržištu velika je i rastuća potražnja za uredskim prostorima i novogradnjom u rezidencijalnom segmentu. Alfa stan grupa za objekt sa 130 stanova koji bi trebao biti dovršen 2024. godine već ima oko 1200 rezervacija, i to prije oglašavanja. To su stanovi koji se rade po visokim standardima, ali s obzirom na cijenu interes je i dalje impresivan.

“Svakodnevno nam dolaze, zovu nas kupci koji su od nekoga saznali za projekt i žele se predbilježiti. Građani su samo u prvih šest mjeseci stavili dodatno na depozite 7.8 milijardi kuna, a do kraja godine taj iznos će sigurno dosegnuti 15 milijardi kuna. Ako se taj iznos pridoda akumuliranom postojećem iznosu na računima građana, možemo govoriti da će, do kraja 2021., na njima biti iznos veći od 235 milijardi kuna. Svi će oni željeti u nešto uložiti, a Hrvatima je drago ulaganje u nekretnine. Teško je predvidjeti koliko će koštati stanovi za tri godine, ali jedno je jasno – zbog ove situacije u sektoru sigurno će rasti cijene u sljedećih godinu, godinu i pol, tako da tko planira kupiti stan, neka to odmah učini jer će sljedeće godine platiti više”, tvrdi član uprave Alfa stana Marin Štenglin.

S javnim projektima situacija bi mogla biti još složenija, jer se radi o velikim i skupim projektima čije tenderiranje pogotovo u Hrvatskoj dugo traje, i u godinu dana dogovorene cijene višestruko odu gore. Problem je posebno težak jer se trenutno provodi velik broj infrastrukturnih projekata, aglomeracija koje traže jako puno plastičnih cijevi. Stoga je gotovo nemoguće izbjeći rizike, ističu u sektoru, iako su jako zadovoljni odlukom Vlade da se omogući korekcija cijena za postojeće projekte.

Dakako, kriza ubrzava procese uvođenja inovacija. Domini ističe kako je konstantan rast potražnje za učinkovitijim, laganijim, održivim materijalima, lakšim za ugradnju.

“Materijali moraju biti spremniji za reciklažu, dobavljiviji, uz što manju emisiju CO2. Industrija je daleko otišla u tome, i možemo očekivati da materijali koji su sada u eksperimentalnoj fazi za par godina budu na tržištu”, kaže Domini.

Leo Penović tvrdi da ćemo kroz ne manje od 5-10 godina uredno printati objekte 3D printom. Ta se metoda prefabriciranih elemenata već koristi, zapravo Saint-Gobain je u Nizozemskoj na taj način već isprintao jednu kuću, dodaje Domini. To je budućnost koja će doći i brže nego da nije bilo ove krize.