Što zbog državnih subvencija, što zbog rasta BDP-a, u Hrvatskoj rastu i cijene stanova. Najviše u Zagrebu i na Jadranu. Ipak, balon koji se stvara, tvrdi struka uskoro bi se mogao i ispuhati, piše Dnevnik.hr

Stanovi u nekim dijelovima Zagreba u prosjeku skuplji su od 2500 eura po kvadratu. Bum na tržištu zahvatio je i manje nekretnine.

U godinu dana stambeni objekti poskupjeli su za više od sedam posto, novogradnja više od 10 posto. Najviše u Zagrebu, više od 11 posto, te na Jadranu, više od sedam posto.

Na rast cijene, tvrdi struka, utjecali su brojni faktori – od državnih subvencija do povoljnijih ekonomskih kretanja. No, na tržištu je tijekom godine zastoj. "Svi čekaju manje-više taj deveti mjesec i povećana je potražnja za nekretninama jer u tom periodu to mogu iskoristiti. Automatski su i veće cijene nekretnina zato što su i sami prodavatelji toga svjesni, pa računaju da ako se nešto želi kupiti, da će se to iskoristiti i ide im u prilog da podignu malo cijene", objašnjava Antonija Mikšić, iz agencije za nekretnine.

No, cijene, koje su u ovom trenutku, tvrde mnogi, prenapuhane, uskoro bi se mogle i ispuhati. Poduzetnik Denis Čupić, koji je već godinama u nekretninskom biznisu, najavljuje njihov pad. "Približavanje cijenama od 2500 do 3500 tisuće eura kakve su sad u novogradnji u Zagrebu potpuno su nerealne. Postoji jedna kalkulacija koja govori da bi pad mogao biti od 10 do 20 posto, pogotovo u nekim dijelovima Zagreba. Činjenica je da su u posljednjih godinu i pol primjerice u prostoru oko Bundeka cijene nerealno rasle u nebo, jer se otvorila Međunarodna američka škola, pa su ljudi očekivali da će tamo cijene najma otići u nebo", kaže Ćupić.

Cijene stanova prije nekoliko godina podivljale su i u susjednoj Sloveniji. Vlada je situaciju riješila nižim PDV-om na nekretnine veličine do 120 kvadrata i tako stabilizirala tržište. U Hrvatskoj takav potez nije ni na vidiku, piše Dnevnik.hr.