„Tržište nekretnina se oporavlja, ali to još uvijek nije zadovoljavajući tempo. Rast se postupno dinamizira, ali cijene su i dalje za 15,6 posto niže od pretkrizne razine. No, možemo biti optimistični jer je trenutno makroekonomsko okruženje poticajno. Rast BDP-a prati i rast plaća, padaju kamatne stope na kredite, raste građevinska aktivnost, a time i ponuda novih objekata“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financije Josip Zaher na 30. Forumu poslovanju nekretninama.

„Teme koje će biti prezentirane na ovom Forumu odabrala je struka. Stoga vjerujem da će vam biti interesantne i ponuditi  rješenja za probleme s kojima se susrećete u svakodnevnom radu“, kazao je Zaher, pohvalivši suradnju Udruženja poslovanja nekretninama HGK sa svim relevantnim tijelima i institucijama, u cilju uređenja ovog područja.

Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, predstavio je trenutno stanje na tržištu nekretnina. „Cijena stanova u većini slučajeva je u korelaciji s kretanjima BDP-a. Promjene u gospodarstvu općenito određuju trendove na tržištu nekretnina pa se tako rast naše ekonomije u zadnjih par godina odražava i na rast cijena nekretnina i broja izdanih građevinskih dozvola. Elastičnost ponude stanova na porast cijena u Hrvatskoj je velika, a to ukazuje na zdravlje tržišta“, kazao je Uhlir, dodavši da podaci pokazuju da je najživlje tržište Zagreba i Splita, građevinska zemljišta se prodaju diljem obale, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju transakcije vezane uz poljoprivredna zemljišta.

Prosječan građanin u Splitu mora izdvojiti 20 posto godišnjega prihoda za kvadrat stana, slično je u svim jačim turističkim destinacijama i Zagrebu, dok su u ostatku Hrvatske nekretnine pristupačnije. „Nedostatak radne snage u građevini također utječe na cijenu proizvodnje pa tako u konačnici i na cijene stanova. Bojim se da kasnimo s prilagodbom na kretanja na tržištu rada“, poručio je Uhlir.

Kako gentrifikacija kvarta utječe na kretanje cijena nekretnina pojasnio je Damjan Geber iz tvrtke Brigada. „Danas su neki od najskupljih kvartova na svijetu oni na koje smo prije samo nekoliko desetaka godina gledali kao na opasne i periferne. Taj proces gentrifikacije, što u suštini podrazumijeva doseljavanje ljudi s više novca u određeni kvart čime se mijenja kompletna slika susjedstva, ubuduće će biti još brži. Takve promjene nude ogroman investicijski potencijal“, izjavio je Geber, uz napomenu da analiza podataka, poput broja otvorenih ugostiteljskih objekata, može olakšati prepoznavanje gentrifikacije. „Otvaranje Starbucksa u nekom kvartu automatski diže cijenu za 0,5 posto“, slikovito je objasnio Geber.

Na primjeru nekada zloglasnoga njujorškog kvarta Williamsburga prikazao je kako je cijena nekretnina u samo osam godina porasla za 180 posto, što je ogroman povrat na investiciju. Zagrebačku Trešnjevku je okarakterizirao kao negativan prikaz gentrifikacije jer kvart nema potrebnu infrastrukturu, dok je Sigečicu istaknuo kao pozitivan primjer.

U sklopu Foruma također se govorilo i o posrednicima na hrvatskom tržištu nekretnina, osiguranju od odgovornosti za štetu, sudskoj praksi i regulativi, kao i o rješavanju sporova mirenjem.  I ove godine su predstavnici Financijskog inspektorata održali predavanje na temu obveze posrednika u prometu nekretninama kao obveznika primjene mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a svi sudionici Foruma dobili su potvrdu da su odslušali predavanje. Predstavljena je i nova usluga HGK Digitalna komora te su detaljnije pojašnjene ovlasti carinskih službenika u nadzoru nad posrednicima u prometu nekretnina.