“Kada se gleda tko kupuje, 50 posto kupaca kupuje kreditom, a ostalih 50 posto sredstvima s računa. Znači da 50 posto njih kupuje nekretninu vlastitim sredstvima, dobar dio kupaca na taj način čuva vrijednost novca zbog svega što se događa i ulaže u nekretnine, a drugi kupuju kreditom jer su niske kamatne stope. Cijene jesu narasle i to je činjenica, ali u ovom trenutku ima puno više kupaca nego nekretnina”, rekao je Vujović za N1.

Guranje u kredite

Cijene nekretnina u pet godina porasle 40 posto, što će biti kad ‘isteknu’ subvencije?

Istječe prelazno razdoblje

Stranci u 10 godina kupili 60.000 stanova, u Slavoniji se očekuje pravi bum

Faktora je tu, kaže, više.

“Na štednju je de facto negativna kamata, inflacija je više nego prisutna i ljudi koji imaju novac razmišljaju da je bolje kupiti nekretninu, to je konkretna stvar, a može se i iznajmiti da donosi neki prihod. Dobar dio bivših štediša se odlučuje na kupnju nekretnine umjesto da drži novac u banci”, kaže.

Na cijene nekretnina u centru Zagreba najviše je utjecao potres.

“Prvi potres je imao učinak takav kakav je, vidjelo se to na prometu koji je bio 43 posto manji u odnosu na 2019. Onda još potres pred godinu dana koji je dodatno potaknuo strah. Centar grada, odnosno stare zgrade su izgubile na atraktivnosti i bez obzira što se nalaze u centru su u tom trenutku postale za 80 posto kupaca nezanimljive. U Zagrebu je najveći učinak na cijene imao potres”, rekao je Vujović.

Dodaje da je u prvih šest mjeseci u Zagrebačkoj županiji u prodaji građevinskih zemljišta zabilježen porast od 50 posto.

A zbog čega rastu cijene nekretnina?

“Više je tih faktora. Inflacija značajno utječe, cijena građevinskog materijala je 30 posto skuplja nego godinu dana ranije, nedostatak radne snage, skupa radna snaga, građevinska zemljišta su isto jako skupa i sve to skupa ima utjecaja na finalnu cijenu kad pričamo o novogradnji. S druge strane su niske kamate na kredit pa ljudi kupuju nekretnine. To su sve faktori koji utječu. Također, 30 posto kupaca su inozemni kupci, to su uglavnom tzv. second homes. Najviše su to Slovenci, Austrijanci, Nijemci, a u zadnje vrijeme sve više Mađari, Česi, Poljaci”, rekao je Vujović.