Zdravlje današnjih mladih generacija ne bismo trebali gledati samo kroz njihove prehrambene navike ili sate provedene pred računalom ili pametnim telefonom, nego i kroz njihovu društvenu uključenost, količinu interesa koje pokazuju prema stanju u društvu i želji da se aktivno uključe u njegov održiv razvoj.

Razumijemo li uopće današnje generacije?

Starije generacije obično vole soliti pamet mladim ljudima o temama kao što su sati provedeni pred računalom ili o nezdravoj hrani koju jedu, često zaboravljajući da se životni stil današnjih generacija i način komunikacije bitno razlikuje od njihove generacije. U njihovo doba nije bilo tolike dostupnosti i brze razmjene informacija, povezanosti putem uređaja koji stanu u džepove i društvenih mreža i nečega što mirne duše možemo nazvati virtualni život. Upravo zato, da bismo proniknuli u njihov način funkcioniranja, drugačije vrijednosne sustave, probleme koji ih muče, moramo proniknuti u njihov svijet i način na koji on funkcionira. Osim toga, moramo zaokupiti njihovu pažnju i sustavno raditi na izgradnji njihova samopouzdanja i pozitivnih vrijednosti.

Što podrazumijeva održiv i zdrav život?

Zdrav život u današnje vrijeme ne podrazumijeva samo fizičko zdravlje koje je preduvjet da normalno funkcioniramo već i socijalnu uključenost, brigu za bližnje i brigu za zajednicu u kojoj živimo. Ljudska svijest polako, ali sigurno se odmiče od egocentrizma i čisto materijalnih pogleda na svijet i sve više prihvaća holistički pristup zdravlju čovjeka: tu više ne dijelimo zdravlje na fizičko i psihičko, već sve više postaje bitna i ekonomska sigurnost i društvena uključenost. Kod mladih, međutim imamo problem visoke stope nezaposlenosti, besperspektivnosti uz veliku dozu isključenosti i nezainteresiranosti i sklonost nezadovoljstvu i apatiji. Takvo stanje mladih ljudi koji su u naponu snage i koji se žele dokazati zasigurno nije održivo niti za njih kao osobe, niti za društvo u kojem žive.

Što i kao možemo raditi s mladima?

Mladi ljudi žele u skladu sa svojim sposobnostima i afinitetima biti korisni jedan od načina da im se pomogne je da se s njima sustavno radi, zbog čega su i mnoge inicijative i nevladine organizacije usmjerene prema radu s mladima. Pozitivan primjer toga je primjerice udruga O.A.ZA.: Održiva alternativa zajednici koja u suradnji s HZZ-om radi na osobnom razvoju i edukaciji mladih nezaposlenih osoba. Od 78 osoba koje su prošle godine prošle njihove radionice „Ipak mogu“ i „Mogu bolje“, čak 20% ih se zaposlilo odmah, dok ih se još 20% zaposlilo u vrlo kratkom roku nakon završetka projekta. Dugoročni cilj ovakvih radionica koje provodi ova udruga, međutim, nije isključivo brzo zapošljavanje mladih, već njihovo aktivno uključivanje u pozitivne promjene u vlastitoj zajednici kao lidera njenog održivog razvoja.

Kako se mladi mogu uključiti u održivi razvoj?

Osim sustavnog rada na osobnom razvoju mladih u cijeloj priči vrlo je bitno staviti naglasak na njihovom aktivnom uključivanju u društvena kretanja i inicijative za poboljšanje stanja u zajednici o čemu će najviše biti reći na „Danima održivog razvoja za mlade“ koje organizira udruga O.A.ZA., a koji će se održati 6. i 7. ožujka 2014. u Zagrebu. Poseban naglasak na mlade kao nositelje održivog razvoja bit će stavljen drugog dana na predavanjima i panelu koji će se održati 7. ožujka od 16 sati u Europskom domu. Osim predavanja i rasprave mladi će u jutarnjim satima imati priliku sudjelovati u kreativnoj radionici Socijalne zadruge Humana Nova koja zapošljava društveno isključene osobe u proizvodnji i prodaji odjevnih predmeta, torbi i torbica za mobitele te ostalih predmeta od recikliranih materijala. U svakom slučaju, pozivamo vas da se pridružite, a detaljne informacije o svim događanjima u sklopu „Dana održivog razvoja za mlade“ možete pronaći ovdje.