Na Olimpijskim igrama u Londonu 2012., na džudo turniru nastupili su natjecatelji iz 135 zemalja, što ga je svrstalo na treće mjesto po zastupljenosti u svijetu. Svakodnevno ga trenira više od 20 milijuna ljudi, pa ne čudi što za džudo natjecanja na Olimpijadi u Rio de Janeiru već odavno nema karata.

Iako u Hrvatskoj džudo ne spada u skupinu najpopularnijih sportova, tu se održavaju važna natjecanja kao što su zagrebački IJF Judo Grand Prix i Kadetski europski kup, pa Judo festival u Poreču i Seniorski kup u Dubrovniku. Unatoč znatnom turističkom potencijalu, lokalne vlasti nemaju osobitog sluha za financijskim pomaganjem takvih priredbi, koje opstaju samo zahvaljujući skupini entuzijasta. O statusu džuda razgovarali smo sa Sandom Čorak, ravnateljicom Instituta za turizam, dugogodišnjom predsjednicom Hrvatskog judo saveza i članicom Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO).  

Koliko gostiju će posjetiti Zagreb povodom IJF Judo Grand Prixa 2016? 
Na tom natjecanju, koje je pomaknuto na rujan zbog kvalifikacija za Olimpijske igre, očekujemo 450 natjecatelja, plus trenere, službene delegate, članove obitelji, ukupno oko 850 ljudi. Svaki od njih ostaje u gradu četiri do šest noći, te bi oni ukupno trebali ostvariti oko 3000 noćenja, a znamo li da svaki gost u Zagrebu prosječno potroši 100 eura dnevno dolazimo do ukupne potrošnje od oko dva milijuna kuna. Grand Prix natjecanje se boduje i za odlazak na Olimpijske igre- riječ je o rijetkom natjecanju toga ranga koji Zagreb organizira svake godine i nadam se da ćemo uspjeti održati i sljedeći Grand Prix u rujnu 2016. Hrvatska je vrlo uspješna u džudu, pa tako na velikim natjecanjima ponekad osvajamo jednak broj medalja kao Rusija, iako njihov džudo savez godišnje raspolaže s između 30 i 40 milijuna eura. Taj sport tri puta tjedno trenira i predsjednik Vladimir Putin, pa im novac nije problem. Budžet našeg Saveza je svega 300.000 eura. U Sloveniji, koja je upola manja od Hrvatske, džudo savez ima četiri puta veće prihode od našeg. Hrvatski su džudaši još 80-tih godina prošlog stoljeća bili birani za sportaše godine, no ta su vremena prošla i mi se sada trudimo iznova afirmirati judo kao bazični borilački sport.  

Koliko košta organizacija Zagreb Grand Prixa? Koliko dobijate od grada, koji primjerice za skijašku Snježnu kraljicu izdvaja preko pet milijuna kuna godišnje?  
Naši su organizacijski troškovi oko 4,8 milijuna kuna, od čega 70 posto financiramo sami, znatan dio pokrivaju sponzori, a iz gradskog proračuna dobijamo svega nešto manje od sedam posto potrebnog novca, odnosno 300.000 kuna. Za razliku od drugih sportskih manifestacija, naši gosti sami plaćaju dolazak i boravak u hotelu. Kod nas se naplaćuje kotizacija od 140 do 170 eura za noćenje s doručkom, i time se pokriva znatan dio troškova. Ne vidim zašto grad ne bi stao  iza toga natjecanja, koje napuni  Dom sportova. Bilo bi dovoljno da nam pomognu s pokrivanjem 25 do 30 posto troškova, koliko se uobičajeno daje u slučaju drugih velikih manifestacija kao što je npr. Hanžekovićev memorijal, manifestaciju koja traje svega nekoliko sati. Ako se taj princip primjenjuje na neke veće manifestacije željeli bismo da se primijeni i na nas, i to već od našeg sljedećeg velikog natjecanja a to je Judo Grand prix Zagreb 2016.   

Po kojem se kriteriju dijeli novac za sportske priredbe?  
Na žalost, ne postoje jasni kriteriji na razini gradova za sufinanciranje pojedinih sportskih manifestacija, pa stradaju manje popularni sportovi. Jasno nam je da se džudo ne može mjeriti s nogometom ili skijanjem, ali treba dozvoliti i podržati raznolikost sportova, osobito olimpijskih,  a to je moguće jedino stvaranjem jasnih konkretnih kriterija koji će vrijediti za sve. Grad Zagreb načelno je dao pristanak, stručno povjerenstvo gradske skupštine uvrstilo je naš Grand prix u sedam najvažnijih sportskih događanja ove godine, međutim o financiranju odlučuje gradonačelnik, čiju odluku sada očekujemo. 

Izostane li pomoć Grada, može li se dogoditi da Zagreb ostane bez Grand Prixa?   
Međunarodna džudo federacija povjerila nam je organizaciju tog natjecanja na četiri godine. Prvo je održano 2013. u Rijeci, ali tamo nije bilo prave potpore pa smo promijenili lokaciju i doveli ove natjecanje u Zagreb. Tek ćemo vidjeti želi li međunarodna džudo federacija nastaviti suradnju s nama. Ako se nastavi ovakvo financiranje, odnosno nedovoljno financiranje od strane gradskih vlasti, sumnjam u nastavak. Izostane li snažnija potpora, mi sami zbilja nećemo moći to financijski pratiti, a nemamo vremena čekati dolazak novih direktora u velika javna poduzeća koja bi nam eventualno mogla pomoći. 

Koliki je značaj takvih natjecanja za promociju hrvatskog turizma? 
Mi cijelo natjecanje snimamo u vrhunskoj produkciji HD tehnologijom s 14 kamera i ta slika odlazi u 40-tak televizijskih kuća i preko 110 zemalja uživo, u snimci ili reportaži. Pozorno pratimo gledanost i minutaže naših natjecanja i smatramo da tu ima znatnog marketinškog potencijala. U džudu se s malo novca poluči veliki efekt. Dobili smo detaljnu analizu o koristima našeg natjecanja za promociju grada i države – prije snimke ili tijekom neke pauze prikazuju se vinjete sa snimkama Zagreba, i tu je ogromna promocijska vrijednost koja je uvijek važna sponzorima. Gledanost je naročito dobra u Rusiji i Francuskoj, a upravo tamo se naš turizam želi afirmirati kako bismo vratili  ruske turiste koji su nam prije dolazili i privukli nove. Zato stalno očekujemo i jači angažman Hrvatske turističke zajednice, koji je zasad izostao. Svaki naš sportaš promovira zemlju kroz osvojenu medalju, a naši su ih džudaši jako puno osvojili. Na žalost, Hrvatski olimpijski odbor još uvijek nema ugovor sa Ministarstvom turizma i HTZ-om kojim bi se priznala i vrednovala takva opća promocija Hrvatske kroz sport. No, možda se možemo nadati da će sport i turizam biti u budućnosti strateški partneri i da će to krovne organizacije prihvatiti.

Grand Prix nije jedino međunarodno judo natjecanje uz Zagrebu?
Da, imamo i Kadetski kup, od malog natjecanja narastao je do sadašnjih 720 natjecatelja koji ostaju u gradu i po tjedan dana. Međutim, unatoč tim brojkama, za Europski kadetski kup od TZ grada dobijamo svega 30.000 kuna.  

 U Poreču se u lipnju održava Judo festival, na kojem se očekuje prava navala?
Da, to je projekt koji  promovira judo sport na svim razinama pa očekujemo dolazak do 1500 ljudi. Festival traje dva tjedna u lipnju. Dolaze sve skupine, od djece, roditelja, trenera, natjecatelja olimpijaca koji će nastupiti u Riu, do veterana, održava se i znanstvena konferencija o judu. Organizator je Europska džudo federacija, a ako sve prođe u redu festival bi mogao ostati u našoj zemlji i do nekoliko godina. Vjerujte mi da nigdje drugdje na Mediteranu nije moguće ljeti dobiti tako povoljne cijene za takvu kvalitetu hotela, ne računajući pritom i veliki angažman nas kao organizatora. Financijsku pomoć Poreč će dobiti od Europske džudo federacije, a 120.000 kuna stiže iz lokalne turističke zajednice. Od međunarodnih natjecanja i okupljanja, u listopadu organiziramo i Europski seniorski kup u Dubrovniku. 

Kolika je važnost sporta za turizam?
Po Strategiji razvoja hrvatskog turizma, od 30 hrvatskih turističkih proizvoda njih 15 bazirano je na sportu i rekreaciji. Glavni problem našeg turizma je što još uvijek imamo relativno kratku sezonu i nedovoljnu iskorištenost kapaciteta, a nju produžuju, uz kulturne manifestacije, upravo sportske manifestacije kao i pripreme sportaša. Procjene su da pet posto našeg turizma otpada na sportski turizam.