Od dnevnih soba do vrtova, biljke s bogatim zelenim lišćem uljepšavaju prostor i dan. Ali ponekad, unatoč svim naporima, lišće biljke umjesto toga požuti, piše Pennington. Poznato kao kloroza, žutilo se događa kada nešto ometa klorofil vaše biljke — to je biljni pigment koji stoji iza njihove prekrasne zelene boje.

Dobra je vijest ta da vam zapravo žuto lišće daje do znanja da biljkama treba pomoć. Čitajući znakove i poduzimajući prave korake, možete popraviti žuto lišće i spriječiti njegovo ponovno pojavljivanje.

Foto: Pixabay

Većina žutih listova može se povezati s jednim od ovih problema:

• Loša drenaža ili nepravilno zalijevanje
• Oštećenje korijena ili zbijeno korijenje
• Neodgovarajući pH tla
• Nedostatak odgovarajućih hranjivih tvari

Problemi s vodom – bilo da je previše ili premalo – vodeći su razlog žutog lišća. U pretjerano vlažnom tlu korijenje ne može disati. Ono se guši, zatvara i prestaje isporučivati vodu i hranjive tvari potrebne biljkama. Sličan učinak ima i suša. Uz premalo vode, biljke ne mogu unositi bitne hranjive tvari. Rezultat je žuto lišće.

Foto: Pixabay

Kako biste riješili ili spriječili probleme s vodom, počnite s poroznim tlom koje ima dobru drenažu. Ako uzgajate u posudama, odaberite posude s dobrim drenažnim otvorima i držite tanjuriće bez viška vode. U vašem vrtu izbjegavajte sadnju na mjestima gdje se nakuplja kišnica ili voda. Dodajte organsku tvar, poput komposta, u svoje tlo kako biste poboljšali strukturu tla i drenažu.

Prije zalijevanja, napravite u tlu ‘test prstom’. Zabodite kažiprst nekoliko centimetara u tlo. Opće je pravilo da zaljevajte samo kada je tlo suho. Zatim temeljito i obilno zalijte. Ako je tlo hladno i vlažno, pričekajte nekoliko dana. Uvijek dopustite da se tlo malo osuši prije ponovnog zalijevanja.

Biljke kao saveznici

Ovo su sobne biljke koje će spriječiti širenje plijesni i pojavu grinja, a poboljšavaju i kvalitetu zraka

Oštećenje korijenja ili zbijeno korijenje

Oštećenje korijena događa se na mnogo načina, od toga da ga oštetite lopatom ili motikom, pa do truleži korijena i drugih bolesti. Jednom oštećeni, korijeni se bore da isporuče ono što vašoj biljci treba. Kada biljke u teglama prerastu svoje posude, rezultat je zbijeno korijenje. Na otvorenom, zbijeno tlo sprječava kretanje vode, kisika i hranjivih tvari. U tim slučajevima korijenje ne može pravilno funkcionirati i problemi se manifestiraju kao žuto lišće.

Foto: Unsplash

Kako biste provjerili ima li u teglama oštećenog ili zbijenog korijenja, nježno izvucite biljku iz posude. Zdravi korijeni biljaka bjelkasto su žuti. Tamno, trulo korijenje smrdi, a ako je korijenje trulo i bolesno, vrijeme je da razmislite o novoj biljci. Ako je zbijanje korijena problem, obrežite nezdravo korijenje, nježno olabavite korijenje i presadite u veću posudu s dobro dreniranom zemljom.

U vrtu pak koristite uključite organske tvari i organski malč na mjestima sadnje. Vrtni gips također može poboljšati kompaktnost tla, posebno u teškim glinenim tlima, i pomoći da lišće ostane zeleno.

Foto: Unsplash

Neodgovarajući pH tla

Ako uzgajate biljke u teglama i redovito ih prihranjujete gnojivima za biljke, pH tla vjerojatno nije uzrok žutog lišća vaše biljke. Ali ako je vaš problem s lišćem usredotočen na vanjske biljke, pH tla može biti ključ.

pH tla utječe na to imaju li biljke pristup hranjivim tvarima. Dostupnost hranjivih tvari mijenja se kako se pH tla pomiče gore ili dolje na pH ljestvici. Većina biljaka, uključujući i travu za travnjake, najbolje se snalazi s pH tla u neutralnom do blago kiselom rasponu, blizu 6,0 do 7,0. ‘Biljke koje vole kiselinu’ kao što su rododendroni i borovnice preferiraju tlo blizu 4,5 do 6,0 pH.

Foto: Unsplash

Kada pH tla padne niže ili više od optimalnog raspona biljke, neke joj hranjive tvari postaju manje dostupne. Iako su hranjive tvari prisutne, biljke ih ne mogu uzeti — čak ni iz gnojiva koja dodate. Lišće postaje žuto dok se problemi s pH ne riješe.

Nedostatak odgovarajućih hranjivih tvari

Kada se lišće žuti tamo gdje je pH tla idealan, može u pitanju biti pravi nedostatak hranjivih tvari. Neke hranjive tvari, primjerice dušik se lako kreće kroz tlo i ispiru. Osim ako se dušik u tlu redovito ne nadoknađuje primjenom gnojiva, zbog nedostatka dušika travnjaci i lišće biljaka postaju žuti ili blijedozeleni.

Ako sumnjate na nedostatak hranjivih tvari, pravilna gnojidba može pomoći.

Foto: Pixabay

Prepoznavanje koje lišće prvo požuti i kako žutilo počinje daje naznake su uobičajenih nedostataka poput ovih:

• Nedostatak dušika očituje se kao opće žutilo. Stariji, unutarnji listovi prvo požute. Kako napreduje, žutilo se pomiče prema van, na kraju dopirući i do mladog lišća.
• Nedostatak kalija se očituje kada rubovi lista postanu jarko žuti, ali unutarnji list ostaje zelen. Starije lišće prvo pokazuje simptome, a rubovi lišća ubrzo posmeđe.
• Nedostatak magnezija počinje kao žute mrlje između lisnih žila na starijem lišću. Vene ostaju zelene dok se žuta boja pomiče od sredine lista prema van. Rubovi lišća posljednji žute.
• Nedostatak željeza također se pokazuje kao žutilo između lisnih žila, ali prvo pogađa mlado lišće na vrhovima biljaka i vrhove grana.
• Nedostatak sumpora počinje s najnovijim lišćem, koje cijelo vrijeme postaje žuto.