Glasovita svjetska vinska regija Bordeaux smještena na jugozapadu Francuske, obiluje mnoštvom velebnih imanja od kojih neka sežu gotovo tisuću godina unatrag. Prirodnim spojem rijeka Dordogne i Garonne rezultiralo je ušćem Gironde, stvorivši tako najveće ušće u Zapadnoj Europi. Na njegovoj lijevoj strani nalazimo pokrajnu Médoc, nekadašnje močvarno područje kojeg su nizozemski inženjeri sredinom 17. stoljeća isušili kako bi bilo pogodno za sadnju vinove loze. Uskoro će Médoc, još poznatiji kao lijeva obala, postati dom najprestižnijih château-a (dvoraca) sa pedigreom najskupljih te najdugovječnijih vina svijeta…
Za razliku od drugih francuskih vinskih regija koje su prvenstveno razvijali redovnici, vinsku industriju Bordeauxa započeli su engleski, nizozemski te njemački trgovci. Našli su se tu i moćni pariški bankari poput Rothschilda i braće Pereirea koji su ulagali u vinogradarstvo i infrastrukturu, te je Bordeaux ubrzo postao vinska velesila i simbol prestiža. Trgovci Bordeauxa su 1855. godine temeljem tržišnih cijena vina, izgradili vinsku klasifikaciju u pet kategorija koja se gotovo u potpunosti zadržala i dan danas. Najskuplja vina, svega njih četiri od ukupno 61 odabranih, ušla su u prvu kategoriju tzv. Premier Grand Cru Classé. Originalnoj prvoj četvorci – Château Latour, Château Lafite Rothschild, Château Haut-Brion i Château Margaux – intenzivnim lobiranjem Barona Philippe de Rothschilda, 1973. godine pridružuje se Château Mouton Rothschild.
Nepromijenjeni 350 godina
Nekoliko je važnijih vinskih apelacija pokrajne Médoc, no zasigurno, Margaux je ona koja slovi za najnježniju te najprofinjeniju. Vodeći posjed ove apelacije je Château Margaux čiji se vinogradi nisu mijenjali posljednih 350 godina, a čak tri četvrtine vinograda obilježavaju duboka tla s velikim udjelom šljunka te izvrsnom drenažom – idealno za kultivaciju sorte cabernet sauvignon. Upravo će zbog tih karakteristika vina sa takvih parcela krasiti izuzetna finesa i elegancija. Premda se posjed prostire na 262 ha, samo 87 ha je namjenjeno za vinograde dok preotali dio krase vrtovi i šuma. Početkom 80-ih francusko-grčka obitelj Mentzelopoulos pod vodstvom kćeri Corinne, preuzima Château Margaux te znatno ulaže u renovaciju i modernizaciju pogona. Zapošljava legendarnog profesora Emile Peynauda, a 1983 pridružuje im se i Paul Pontallier kao tehnički direktor koji je tu funkciju obnašao narednih trideset godina.
Legendarnu ‘82 berbu u Bordeauxu, naslijedila je prosječno dobra ‘83 berba. No, Château Margaux ne samo da je te godine napravio nabolje vino berbe u cijelom Bordeauxu, već mnogi utjecajni vinski kritičari kao što su Michael Broadbent MW i Jancis Robinson MW, smatraju da je Margaux iz ‘83 superiorniji od ‘82 berbe. Početkom 2023., Neal Martin, vinski novinar cijenjene publikacije Vinous, dodjelio je Château Margauxu 1983 vrtoglavnih 99 bodova. Radi se o kupaži u omjeru 75% Cabernet Sauvignon, 15% Merlot, 6% Petit Verdot i 4% Cabernet Franc. Vino ima svega 12,5% alkohola što nam svjedoči jedna sasvim drukčija klimatološka slika. Fermentiralo je u velikim drvenim spremnicima dok je odležalo u 100% novom francuskom hrastu. Proizvodnja je bila nevjerovatnih 350.000 boca, što je dvostruko više nego danas. Sredinom 1980-ih kada je vino izašlo na tržište, boca je koštala 170 francuskih franaka, ekvivalentno današnjih 35 eura.
Što kad je otvorimo?
No, cijena ovog vina danas kod pouzdanih vinskih dobavljača, kreće se u rasponu između 600 i 700 eura. Što nam to govori? Vrijedi li otvoriti takvu bocu vina ili pak investirati u njezinu budućnost? Što očekivati od vina jednom kada se nađe u čaši? Jamči li posebno iskustvo te ultimativno zadovoljstvo? Crna vina Bordeauxa renomiranih chateaua iz izvrsnih, ali ponekad i prosječno dobrih berbi, predstavljaju sam vrh vinske dugovječnosti i ulaganja. Većina takvih vina, rezervirat će se i kupiti prije nego li se pojave na sekundarnom tržištu. Lukrativni vinski trgovci znat će koliko dugo određene berbe odležavati i kada, te po kojim cijenama, staviti takva vina na tržište. No vratimo se 42-godišnjaku koji se nedavno našao u čašama. Château Margaux kao ni njegove prvoligaške partnere, ne preporučava se konzumirati prije 15-ak godina provedenih u boci. Jedan od glavnih razloga tome je iznimna struktura i koncentracija tanina kojima trebaju godine kako bi omekšali i bili prijateljski nastrojeni vašem nepcu. Stoga valja biti strpljiv, jer takva vina imaju štošta za reći, razvijaju se iz minute u minutu te postepeno otkrivaju svoju ljepotu.
Château Margaux iz 1983. jedno je od onih vina koja vas natjeraju na neprestano mirisanje, manje gutljaje i duboka promišljanja. Vino je toliko parfemično da cijela prostorija odjednom odiše aromama svježeg crnog ribizla, ljubičica, zelenih paprika, zatim cedrovine, duhana i grafita. Na nepcu iznenađujuće svježe, slojevito i strukturno, s baršunastim taninima koji vam stavljaju osmijeh na lice.
Vino je koncentirano no istovremeno bestežinsko, mudro skrivajući svoju moć u eleganciji. Baš kao što i veliki ljudi to rade. Potpis klasičnog Bordeauxa je tu, kao i finesa Margaux terroira koji vas vodi u sasvim drugu dimenziju uživanja u vinu. Ako se pitate je li ovo vino dostiglo svoj zenit… Odgovor je da. Međutim, u njemu će ostati još barem 10 do 15 godina.
