Konferencija koja nas vodi u budućnost, Future Tense, održat će se 2. listopada u Zagrebu, a vodeći svjetski futurolozi otkrit će nam kako ćemo živjeti i poslovati u budućnosti. Morgaine Gaye, Gerd Leonhard, Aric Dromi i David Birch futurolozi su koji će svoje viđenje budućnosti predstaviti u Laubi, Kući za ljude i umjetnost, a nakon njihovih inspirativnih predavanja održat će se CEO future panel na kojem će predsjednici Uprava vodećih kompanija raspravljati o mogućnostima primjene futuroloških predviđanja u svojim poslovnim modelima. 

Konferencija je u organizaciji agencije Komunikacijski laboratorij, a čija vlasnica i direktorica Manuela Šola u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva detalje toga skupa. Komentirala je i promjene na medijskoj sceni, smjerove razvoja koje možemo očekivati te kakvo je stanje u marketingu i odnosima s javnošću danas. 

Koje promjene uočavate na medijskoj sceni i koje smjerove razvoja možemo očekivati? 
Gledajući globalne trendove posve je jasno kako se nastavlja trend u kojem korisnici sami biraju koji će i kada sadržaj konzumirati. Streaming tj. sadržaj na zahtjev bilježi rast i razvoj, a kao primjer možemo navesti Netflix. Ono što je zanimljivo da i novi kanali koriste uspješne poslovne modele tradicionalnih medija poput puštanja sadržaja u određenim vremenskim intervalima, bilo da je riječ na dnevnoj ili tjednoj bazi. Pokazalo se da je to model zbog kojeg se stvara potražnja kod krajnjih korisnika koji se kontinuirano vraćaju na kanal umjesto da im je sav sadržaj odjednom dostupan. Istovremeno, korisnici više ne žele konzumirati sadržaj na samo jednom kanalu, npr. dok gledaju TV na digitalnim kanalima žele primati dodatni sadržaj: 'behind the scene' informacije, mogućnost kupnje proizvoda povezanih sa sadržajem koji prate…, a upravo sve to dovodi do transformacije kojoj se i agencije moraju prilagoditi ako žele opstati na tržištu. Sadržaj koji se nudi mora biti kvalitetniji nego ikada prije, do korisnika je teško doći, a kada dobijemo njihovu pažnju moramo im dati relevantan sadržaj. Također, globalni trendovi pokazuju da publika želi što više personaliziranog sadržaja i to je smjer razvoja koji možemo očekivati kako kod svjetskih tako i kod domaćih medija. Sve više će biti medija koji pružaju usko specijaliziran sadržaj zanimljiv određenoj ciljnoj skupini. Poseban izazov medija postala je vjerodostojnost tj. istinitost informacija koja je poljuljana fake news skandalima. Istinitost je imperativ koji kada su u pitanju mediji ne bi smio biti upitan, a oni koji se toga ne pridržavaju morat će snositi posljedice gubitka povjerenja, ali i same publike koja ih prati.  

Koji su glavni trendovi u marketingu i odnosima s javnošću koji nam tek dolaze?
U Hrvatskoj još uvijek svjedočimo snažnoj ekspanziji influencer marketinga, međutim na globalnoj razini trend je stabilizacija i kritičko propitkivanje korištenja influencera za promociju brendova. Brendovi se moraju vratiti temeljima,  a to je izgradnja odnosa temeljenog na povjerenju i transparentnoj komunikaciji s krajnjim korisnikom i to je upravo jedna od uloga odnosa s javnošću.  Ono što postaje svjetski trend i što od nas traže globalni brendovi jest transparentnost u komunikaciji influencera, jasno navođenje da je riječ o suradnji između njega i brenda koji promovira. Kada govorimo o odnosima s javnošću sve se više govori o potencijalnoj automatizaciji pojedinih PR taktika.  Podatkovna znanost (data science), strojno učenje (machine learning) i umjetna inteligencija (AI) sve više će se upotrebljavati u odnosima s javnošću i to u domeni predviđanja kada će interes klijenata i korisnika biti povećan do predviđanja rizika. Predviđanja govore da će u svim industrijama biti sve veća potreba za stručnjacima za obradu podataka pa tako i u odnosima s javnošću koji će pomoći u zadržavanju konkurentnosti, smanjivanju troškova, a s time i pružanju kvalitetnije usluge klijentima. Tehnologija nikad dosad nije bila toliko važna u komunikacijskoj industriji, u narednih nekoliko godina svi ćemo morati imati određena tehnološka znanja vezana uz virtualnu stvarnost (VR) i umjetnu inteligenciju (AI). Upravo na tom tragu, kako bismo se lakše nosili s promjena koje neminovno dolaze, mi u Komunikacijskom laboratoriju odlučili smo u Hrvatsku dovesti vodeće europske futurologe koji će nam govoriti o predviđanjima vezanim općenito uz budućnost poslovanja. Organizirali smo konferenciju, Future Tense, na kojoj će nam za četiri mjeseca, tj. 2. listopada u Laubi futurolozi otkriti kako ćemo živjeti i poslovati u budućnosti.

Kako to da jedna agencija za odnose s javnošću organizira konferenciju o budućnosti poslovanja, što je aspekt futurologije?
Future Tense autorski je projekt Komunikacijskog laboratorija o kojem već duže vrijeme razmišljamo, ali dosad nismo mogli odvojiti potrebno vrijeme za organizaciju jednog ovako zahtjevnog projekta. Naša motivacija i želja je predstaviti vodeća svjetska futurološka predviđanja poslovnoj javnosti u Hrvatskoj i ukazati na to koliko je važno proaktivno promišljati, a ne samo čekati trendove sa Zapada. Želimo ukazati posjetiteljima konferencije na mogućnosti primjene futuroloških predviđanja u poslovanju.  Kako sam već spomenula, sadržaj koji nudimo korisnicima mora biti izuzetno kvalitetan pa smo vođeni tom mišlju i mi odlučili napraviti odmak od uobičajenih tema te potaknuti aktivno promišljanje o budućnosti poslovanja kako kod predsjednika Uprava velikih kompanija, tako i kod malih poduzetnika, ali i javne uprave. Na konferenciji će biti zastupljene teme koje će biti zanimljive i korisne svim sektorima.

Mislite li da će naići i na interes hrvatske poslovne zajednice?
Već sada možemo reći da je konferencija naišla na odobravanje i veliki interes poslovne zajednice. Kada samo pogledamo partnere konferencije jasno je da je riječ o vodećim i perspektivnim kompanijama koje djeluju u Hrvatskoj, počevši od generalnoga pokrovitelja Vipneta, generalnog medijskoh pokrovitelja Nove TV do Addiko Banke, tvrtke IN2, hrvatske prehrambene kompanije Zvijezde. Sve su to kompanije čije se vrijednosti poklapaju s vrijednostima konferencije, a to su učenje, napredak i prilagodba budućnosti koja dolazi. Ono što je zanimljivo na svjetskoj razini jest da brojne tvrtke zapošljavaju futurologe kao savjetnike, posebno u procesu upravljanja rizicima, dok je tema futurologije kod nas većini još uvijek velika nepoznanica.  Upravo iz tog razloga na konferenciji ćemo imati CEO future panel na kojem će CEO-ovi vodećih kompanija raspravljati o mogućnostima primjene futuroloških predviđanja u poslovnim modelima.

Po čemu se još Future Tense razlikuje od drugih konferencija?
Osim po nesvakidašnjoj tematici konferencija je posebna po tome što će određen broj kotizacija biti moguće kupiti i putem kriptovaluta: bitcoina, ripplea i ethera, a i jedna od tema koje će biti zastupljena jest budućnost plaćanja.  Poseban, futurološki predznak konferenciji daje i njezin vizualni identitet specifičan po tome što je digitalan te se konstantno mijenja u realnom vremenu, ovisno o komunikaciji na društvenoj mreži Twitter. Konkretno, mijenja se ovisno o promjeni hashtagova vezanih uz budućnost, poslovanje, inovacije, održivost, promjenu…

Možete li nam kratko predstaviti futurologe koji će govoriti na konferenciji?
Na Future Tenseu futurolog Gerd Leonhard predstavit će generalna futurološka predviđanja, food futurologinja Morgaine Gaye govorit će o mikro i makro trendovima u prehrani, Aric Dromi govorit će o budućnosti pametnih gradova, a David Birch o razvoju novih načina plaćanja. Futurolog Gerd Leonhard fokusira se na predviđanja na području poslovanja, društva, medija, tehnologije i komunikacija.  On se smatra vodećim glasom širokoga spektra futuroloških tema, od digitalne transformacije, prilika i izazova nadolazećeg eksponencijalnog društva do održive ekologije poslovanja i društva u cijelosti. Gerd se bavi predviđanjima o onome što trenutačno smatra najbitnijim razgovorom čovječanstva – kako upravljati eksponencijalnim razvojem znanosti i tehnologije na optimalan način kako bi oni ispunili svoju primarnu funkciju – služiti čovječanstvu i njegovom napretku. Morgaine Gaye futurologinja je koja se specijalizirala za prehranu, ona okuplja tim s kojim radi istraživanja te predviđanja budućnost prehrane. Primjenjuje suvremeni znanstveni pristup istraživanju povijesti, prirode, globalnih kultura, marketinga te ponašanja potrošača. Kao futurologinja prehrane istražuje različite aspekte hrane, istražuje zašto konzumiramo određene namirnice te predviđa buduće trendove. Futurolog David Birch savjetnik je za neke od najvećih svjetskih banaka, financijskih organizacija, telekomunikacijskih firmi, IT kompanija i drugih o budućnosti elektronskih transakcija. Tema kojom se bavi su  digitalne financijske usluge. Birch se smatra najutjecajnijim europskim komentatorom novih načina plaćanja, a ujedno i top 10 najutjecajnijih financijskih lica. Aric Dromi voditelj je futurološkog odjela vodeće švedske automobilske kompanije. Fokus mu je ujedno i na predviđanjima vezanim uz održivi razvoj, a tema kojom se posebno bavi su pametni gradovi te budućnost urbane infrastrukture i sigurnosti.  Dromi smatra da nam područja poput umjetne inteligencije, robotike, genetike, biotehnologije, neurotehnologije i prilagodljive stvarnosti omogućavaju da preispitamo i prenamijenimo svaki aspekt našeg postojanja.