Isprva se činilo da će 2017. biti godina bez afera, pa se Poslovni dnevnik mogao posvetiti pozitivnim pričama. Na naslovnicama su uglavnom tekstovi o startupovima, primjerice zagrebačkom Nanobitu, čije je proizvode u tom trenutku koristilo više od 50 milijuna ljudi. "Za prošlu godinu očekuje se da će prijaviti gotovo 10 milijuna eura prihoda. Imaju urede u Zagrebu, Bukureštu i Budimpešti gdje radi sto programera, dizajnera, pisaca te brojnih drugih kreativaca", navodi tada Poslovni. Pisalo se tada i o američkom Siščaninu Mattu Sertić koji "deset godina otkako je Hrvatsku uključio u svjetsku poluvodičku industriju otvorivši u Sisku pogon svoje tvrtke Applied Ceramics u kojem proizvodi materijale za izradu čipova, sada pokreće proizvodnju baterijskih sustava i konkurirat će Elonu Musku".

Pišemo o Damiru Sabolu, Mati Rimcu, Sovisu i svima drugima koji su svojom inovativnošću postigli uspjeh i u inozemstvu. Od tema o klasičnoj industriji  pod naslovom Propala ponuda PPD-a, Petrokemiji vrijeme curi, Poslovni piše o privatizaciji kutinske tvornice  "koja prerasta u jedan od dosad najkompleksnijih i neizvjesnijih privatizacijskih procesa i pokušaja spašavanja gubitaša iz državnog portfelja. Prije tri dana istekao je rok valjanosti ponude Prvog plinarskog društva (PPD-a), najvećeg vjerovnika i jedinog potencijalnog ulagača koji je dao obvezujuću ponudu na natječaju provedenom prije gotovo godinu dana…U dva mjeseca nitko se iz resornih ministarstava nije javno očitovao o tome kakva je zapravo PPD-ova ponuda i je li ona za državu i Petrokemiju prihvatljiva ili ne".

  Uskoro je kao novi šef Petrokemije predstavljen Đuro Popijač, bivši šef Fine i HUP-a a koji se u međuvremenu bavio – voćarstvom.  Poslovni bilježi i nove trendove u poljoprivredi – cijepanje gospodarstava unutar obitelji zbog izvlačenja više novca iz EU fondova.  "Na selu je u zadnje dvije godine došlo do tog novog negativnog trenda da se obiteljska poljoprivredna gospodarstva prebacuju na supruge, djecu, rođake mlađe od 40 godina, a sve ne bi li ostvarili pravo na potpore za mlade poljoprivrednike koje iznose i do 50.000 eura. U Hrvatskoj je samo tijekom 2015. registrirano i u raspodjelu potpora uključeno 10.348 novih poljoprivrednih gospodarstava", piše Poslovni. "Ministarstvo poljoprivrede namjerava krenuti u izradu novog Zakona o OPG-ovima,  kako bi se uredila pravila i definiralo tko su i što su aktivni poljoprivrednici koji se stvarno bave poljoprivredom i imaju pravo na potpore.

Početkom 2017. u Hrvatskoj je bilo registrirano 165.139 OPG-ova, što je za 20.561 manje nego što ih je bilo u početkom 2013. Potom je došlo do gašenja brojnih OPG-ova koji se nisu bavili poljoprivredom, nova EU pravila za izravne potpore, a posebice za povlačenje novca iz EU fondova utjecale su i na pojavu novog trenda – masovnog cijepanja OPG-a i formiranja novih unutar iste obitelji, kako bi se u okvirima zakonskih mogućnosti i pravila prijave za EU fondove izvuklo više novca", napisali smo tada.   Važne teme bile su prodor Ubera, te propast Algoritma, projekta Plomina C i mreže hidroaviona koji su povezivali hrvatske otoke. Uhićeni su poznati stečajni upravitelj Pere Hrkaća i stečajna sutkinja  Vesna Malenica.  

Moody's upozorio na Agrokor
A onda je počeo kaos. Zatresao se moćni Agrokor i nije se prestao tresti sve dok se nije urušio, barem u onom obliku ortačkog kapitalizma u kojem smo ga desetljećima poznavali.  Poslovni je prvo u siječnju objavio kako je "za Agrokor grupu godina počela lošom viješću. Agencija za ocjenjivanje kreditnog rejtinga Moody's gurnula je koncern Ivice Todorića i njegove obveznice razred niže, s B2 ranga na B3. Za pogoršanje rejtinga Agrokora presudan je utjecaj imala kombinacija slabije prošlogodišnjeg operativnog rezultata i visoke razine zaduženosti Grupe. Kako ističe Vincent Gusdorf, potpredsjednik i viši analitičar u Moody'su, nije vjerojatno da će Agrokor vratiti omjere zaduženosti u okvire koje Moody's smatra primjerenim za B2 rejting. U domaćim poslovnim krugovima vijest o tom downgradeu zapravo se ne smatra iznenađenjem. Većini je ona samo dodatni signal da bi za najvećeg privatnog poslodavca u Hrvatskoj ova godina mogla biti i najizazovnija dosad". I bila je izazovna. Vrlo brzo Agrokor je trebalo spašavati donošenjem posebnog Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH. "U Vladi se bruse posljednji detalji prijedloga Zakona, koji je u javnosti već dobio i kolokvijalni naziv Lex Agrokor. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić rekla je kako joj je osobno želja da se ovaj zakon nikada ne primijeni ni na jednu hrvatsku kompaniju, ali da je zadaća Vlade da brine o rizicima koje za cjelokupno gospodarstvo mogu imati sistemski važne kompanije kad se nađu u problemima, a same ih ne mogu riješiti".

Kolakušiću oduzet Konzum 
Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić nazvao je Lex Agrokor "dodatnim priznanjem kako u Hrvatskoj ne postoji dobar stečajni niti zakon koji uređuje predstečajne nagodbe", a izrazio je i sumnju u njegovu ustavnost. Dio dobavljača zatražio je stečaj Konzuma, predmet je dobio sudac  Kolakušić, koji je potom ipak izuzet "zbog pristranosti". 

Uskoro Poslovni počinje pisati o tajnim sastancima vrha vlade s Ivicom Todorićem ali  i s predstavnicima ruskih kreditora "koji imaju više od 1,3 milijarde eura razloga za jako proaktivnu ulogu". Od prvog dana travnja Antonio Alvarez III. postaje savjetnik za restrukturiranje Agrokora. Nakon desetak dana, Vlada donosi Lex Agrokor, a u svojstvu izvanrednog Vladinog povjerenika u Agrokor dolazi Ante Ramljak. Time je okončan angažman Alvareza III., jer Ramljak za konzultanta odabire kompaniju AlixPartners, što je pak kasnije stvorilo dodatnu  aferu.  Poslovni javlja da "s Ramljakom stiže hitna injekcija likvidnosti", te da uz Lex Agrokor nekoliko banaka već nudi kredit koncernu. "Ekspertize Deloittea tada su pokazale da je u iduća tri mjeseca, s obzirom na dospjelost obveza, potrebno osigurati 2,7 milijardi kuna.

Spremnost za takvu financijsku podršku u ovom trenutku podrazumijeva da novi kredit u smislu redoslijeda naplativosti ima jasno definiranu prednost. To je, uostalom, i u trenutnim razgovorima i pregovorima uvjet vjerovnika na čelu s ruskim Sberbankom".  Kad su brojka iz Agrokorova izvješća za 2016. napokon kompletirane, nalazi revizije za konsolidiranu Agrokor Grupu i Agrokor d.d. sugerirali su da je u koncernu bilo niz računovodstvenih nepravilnosti koje, prema revizorskoj kući PricewaterhouseCoopers, "mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje". 

Kako je na prezentaciji izvješća istaknuo povjerenik Ante Ramljak, "tijekom revizije uočeno je, među ostalim, da je bilo prikrivanja primljenih pozajmica, odnosno kredita, da su se imovina i rezerve nepravilno klasificirale, da su neke pozajmice prikazivane kao vlasnički kapital, da je bilo neprikazivanja troškova poslovanja i prikazivanja troškova kamata kao potraživanja prema vlasniku, da su se dane pozajmice knjižile kao novac i novčani ekvivalenti i sl. S obzirom na te nalaze, a napose razmjere ispravaka vrijednosti kojima su rezultirale uočene nepravilnosti, izvanredna uprava je angažirala respektabilnu međunarodnu tvrtku specijaliziranu za forenziku koja će istražiti utvrđene nepravilnosti". Ramljak je, usto, potvrdio i da je podnio kaznene prijave protiv odgovornih osoba u kompaniji, koje tada nije imenovao.

  Ivica Todorić mu je brzo odgovorio kako je "laž je da je išta u Agrokoru bilo skrivano. Ali najvažnije je da li je bilo skrivano prema PWC-u koji je revidirao izvješće. Agrokor i ja osobno smo s PWC-om potpisali ugovor prije nego je došla izvanredna uprava i svu dokumentaciju prezentirali revizorima. U toj dokumentaciji je prezentiran i, kako Ramljak govori, sporni ugovor. Financijske vratolomije kojima su otpisivali milijarde ćemo u narednom vremenu prezentirati ali ono što sa sigurnošću mogu reći, niti jedan euro nije otuđen, niti jedan euro nije skriven". Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je, pak, kako je protiv Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, "s obzirom na sve ogromne laži" koje je Todorić iznosio prema njoj. 

Stari Agrokor nestaje 
Sredinom listopada započela su uhićenja 15-ak osumnjičenih, svih osim Ivice Todorića koji se na vrijeme sakrio u London, odakle je tek nakon godinu dana vraćen u Hrvatsku.  Pod naslovom Novi Agrokor ide u nagodbu, stari nestaje, pišemo da "Agrokor kakav je danas ubuduće više neće postojati, poznato je već neko vrijeme, a predstavljeni Nacrt strukture nagodbe to je samo potvrdio".  Budući da je predstavljeni model na tragu scenarija koji se prethodno već vrtio u poslovnoj zajednici, a koji je praćen i očekivanim rasponima otpisa, Poslovni zaključuje kako će "mnogi vjerovnici, naročito oni s tzv. neosiguranim dugom, zacijelo biti nesretni.

Ipak, procjene su da im manevarski prostor u ovoj fazi nije velik i da će nagodba usprkos nezadovoljnicima proći. Takav ishod, među ostalim, trasiraju i odredbe ugovora o tzv. roll up kreditu u dijelu u kojemu se definiraju situacije proglašenja dospjelosti obveza po tom aranžmanu, a što bi impliciralo stečaj", pojašnjava tada Poslovni. Situacija u kojoj su mnogi došli na rub propasti bila je vrlo neizvjesna, pa dobavljači Agrokora prijete obustavom isporuke robe, a Sberbank minira roll-up kredit. 

Povlaštene mirovine  
Na kraju je zbog Agrokora po drugi put zaredom pukla koalicija HDZ-a i Mosta. Prvo je Vlada Tihomira Oreškovića pala zbog Ine, a sada je njegov nasljednik Andrej Plenković stao iza svog ministra financija i bivšeg direktora u Agrokoru Zdravka Marića. Zbog toga je ekspresno smijenio ministre iz kvote Mosta, a nakon čega je Božo Petrov sam dao ostavku na mjesto predsjednika Sabora. 

Povodom prve godine  vlade Andreja Plenkovića, Poslovni podsjeća da je godinu dana ranije prvu sjednicu svoje Vlade novi premijer otvorio porukom da "Hrvatska neće odustati od Ine i pustiti je da se svede tek na podružnicu svog suvlasnika Mola". Poslovni podsjeća kako je "odlučan stav u najavi kako je konačni prekid s dugogodišnjim pasivnim promatranjem slabljenja najveće kompanije u zemlji pozitivno dočekan u javnosti, to više što se premijer promptno primio posla i krenuo je u pokretanje pregovora s Mađarima.

Međutim, taj je prioritetan posao u godinu dana potpuno zasjenilo spašavanje koncerna Agrokor". Premijer Plenković prigodno je izjavio kako je "najveći reformski proces hrvatskog gospodarstva, koji smo teško mogli i naslutiti prije dvanaest mjeseci kada sam od vas tražio povjerenje za sastavljanje Vlade, upravljanje krizom u koncernu Agrokor". Premijer je izrazio uvjerenje da je svima u Hrvatskoj postalo jasno kako izgledan scenarij stečaja i domino efekta na ukupno gospodarstvo Vlada nije smjela dopustiti. U svom rezimeu Vladine politike, Poslovni dnevnik zaključuje kako su, suprotno od neke poželjne razvojne politike, "pravi dobitnici vojni sektor i povlaštene mirovine".