Tržište medija i marketinškog biznisa na stabilnim je nogama unatoč još jednoj krizi koja drma cijeli svijet, predviđanja za iduću godinu su optimistična uz očekivan rast broja projekata i zadataka, ali i konstantan oprez na koji su svi već navikli u nepredvidivim vremenima, i svijest da fleksibilnost i brzo donošenje odluka spašava stvar.

Novine se i dalje drže, iako se već deset godina priča da će se print ukinuti, a u dugoročnom periodu presuditi bi mu mogla zelena agenda koja teži rezanju ugljičnog otiska. U međuvremenu, print treba težiti specijalizaciji i nišnim proizvodima te stručnosti novinara koja je sve više tražena i glavni je alat u poplavi lažnih vijesti.

Kadrovi su i dalje bolna tema iako se pila može okrenuti i reći da živimo u uzbudljivom razdoblju u kojem za nas zahvaljujući tehnologiji mogu raditi kreativci iz cijelog svijeta. Ovaj problem možda će u vrlo skorom periodu riješiti i umjetna inteligencija, koja će preuzeti repetitivne i dosadne poslove i kreativcima vratiti entuzijazam.

Davor Bruketa iz agencije Bruketa&Žinić&Grey istaknuo je da su ljudi spremni platiti pouzdanom izvoru informacijaS. Midžor/PIXSELL

Kupovna moć pada
Tako se mogu sažeti dojmovi o trenutnoj situaciji na tržištu, koje su nam u srijedu otkrili vodeći predstavnici domaćeg marketinškog, agencijskog i kreativnog biznisa, na okruglom stolu Poslovnog dnevnika održanom u coworking centru Wespa Spaces u Zagrebu.

”Vremena nisu sjajna, nakon dvije godine pandemije imamo rat u Ukrajini i inflaciju, vremena su izazovna za nas i za klijente koje osjećaju financijski pritisak, a istraživanja govore da pada kupovna moć građana među kojima vlada pesimizam i uvjerenje da država ne ide u dobrom smjeru. Zbog toga će u narednom periodu najveći izazov biti stvaranje povjerenja, i tu se otvara velik prostor za rad agencija, da budemo strateški savjetnici donositeljima odluka”, istaknula je Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe.

Martina Ardalić, account managerica iz tvrtke Grizli komunikacije, otkrila je da je Grizli imao jako dobru 2022. godinu, i s optimizmom ulazi u iduću, s novim projektima i kampanjama.

Anamarija Juraković, izvršna direktorica Advansa, podsjetila je kako je svaki period na svoj način izazovan, uključujući i period rasta prije Covida. “A korona nas je naučila kako da funkcioniramo u nepredvidivim uvjetima, tako da se ne brinemo za 2023. godinu. Kako bilo, prilagodit ćemo se i mi i klijenti i budžeti”, kaže Juraković.

Vladimir Preselj, izvršni direktor Millenium promocije, usporedio je ovu krizu s onom iz 2008. godine, koja je čak nanijela više štete poslu, no ostavila je iskustvo koje im je poslužilo i u pandemiji. Tako je Millenium imao razloga za zadovoljstvo i u 2020. godini, dok im je ‘21. bila rekordna, a i ova godina je na tom tragu. Millenum u iduću godinu tako ulazi s jačanjem kapaciteta jer očekuju još više posla.

Vladimir Preselj, izvršni direktor Millenium promocije, i Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe/S. Midžor/PIXSELL

Mindset generacije Z
Davor Bruketa, suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey, istaknuo je kako ih je pandemija više od svega naučila da ne drže sva jaja u istoj košari, zbog čega su krenuli na strana tržišta, što je značajno doprinijelo stabilizaciji poslovanja. Usto, sve više rade nešto što nije klasično oglašavanje već sukreiranje i kreiranje proizvoda i usluga koji privlače pažnju javnosti i medija.

Kad su u pitanju trendovi u media mixu, naravno da jača digital, pri čemu TikTok raste, a Facebook pada, ali drže se i tradicionalni mediji kao što je TV. Bruketa podsjeća kako je hrvatsko stanovništvo relativno staro, što treba imati na umu pri izboru medija za oglašavanje – novine se i dalje kupuju, pogotovo vikendom.

Anamarija Juraković se slaže da se media mix nije značajno promijenio unatoč rastu digitala, koji je poput TikToka dobar za privući određene grupe društva koje nemaju veze s tradicionalnim medijima.

Tu je najznačajnija generacija Z, prva generacija koja je praktički samo na pametnim telefonima, i tu prate sve. Advans ima neke klijente koji su napustili TV i postali 100 posto digital, što je trend koji bi trebao rasti ubuduće. Martina Ardalić očekuje da će prednost u idućem razdoblju imati platforme koje imaju video sadržaj, no ni tu ne treba sve stavljati u istu košaru.

U svakom slučaju, agencije danas više nego ranije moraju učiti i pratiti trendove, kako bi optimizirali budžet. Vladimir Preselj vidi još puno potencijala u digitalu, i tu agencijama dobro dođe pogled i mindset generacije Z, od koje se može puno naučiti o novom sustavu razmišljanja. “Puno se govori o sadržaju, on je važan ali ako ga ne uspijemo dovesti do publike sav trud pada”, kaže Preselj.

Budućnost printa tema je zadnjih 10 godina, a vidimo da je opstao na globalnoj razini. No, ističe Juraković, imperativ za izdavače je transformacija tiskanih medija i prihvaćanje istine da oni više nisu donositelji vijesti, što su preuzele nove, puno brže platforme. Postoji veliki prostor za prilagodbu novina koje mogu postati premium nišni mediji, smatra.

Nina Išek Međugorac podsjeća da je najveći preokret na tržištu medija bio dolazak društvenih mreža koje su preuzele ulogu medija u donošenju vijesti. Istodobno je pao stup demokracije koji su držali mediji, i oni su izgubili utjecaj na javno mišljenje, uključujući i čuvanje društva od svih radikalnih misli. Upravo tu ulogu bi mediji, kroz preispitivanje koncepta, ponovno trebali preuzeti, i vratiti tu relevantnost, ističe Išek Međugorac.

Martina Ardalić iz Grizli komunikacija i Anamarija Juraković iz Advansa optimistično ulaze u 2023./S. Midžor/PIXSELL

Preselj navodi primjer ratnih zbivanja u Ukrajini, gdje se javlja potreba za provjerenim informacijama koje mogu osigurati relevantni mediji i novinari, koji sad imaju zadatak čuvanja demokracije. Spomenuvši primjere slučaja Trump i Brexit, i Bruketa se složio da raste važnost profesionalnih medija, zbog čega je u porastu trend plaćanja pretplate na medije koji su vjerodostojni – rado plaćamo provjerenu informaciju.

”Ljudi su spremni platiti pouzdanom izvoru informacija, vjeruje se poznatim brendovima i novinarima. Taj trend će i dalje rasti i to će biti jedini alat protiv lažnih vijesti kojima smo zatrpani”, smatra Ardalić. Umjetna inteligencija u oglašavanju i medijima velika je tema koja će se tek razviti, no pitanje u kojem smjeru, a naši sugovornici nemaju puno povjerenja u metaverse ili algoritme koji su ljude stavili u balone, pružajući im isključivo vrijednosti i sadržaje u koji sami vjeruju.

”No, AI nam otvara niz prilika da tehnologija za nas odrađuje repetitivne i dosadne poslove, sve ono što ne volimo raditi, a da se mi možemo posvetiti stvarima koje nas zanimaju i predstavljaju nam izazov. Stoga ću biti presretan kad će AI biti dovoljno pametna da za mene odrađuje stvari, jednako kao što tehnologija već odrađuje jako puno stvari koje ljudi nisu u stanju ili im je naporno ili im se ne sviđa”, kaže Bruketa.

No, AI sada već ide dalje od toga, Bruketa spominje primjer razvoja ‘brend osobe’, maksimalno personaliziranu inačicu brenda koji može jedan na jedan komunicirati s kupcem, i pružiti mu posve personalizirano iskustvo. To je ogromno područje koje se tek počinje razvijati, a Bruketa&Žinić&Grey uskoro će imati prvi prototip brend osobe koju razvijaju s jednim njemačkim partnerom.

AI za dosadne poslove
Umjetna inteligencija prilika je i za rješavanje problema kadrova s kojim se suočavaju i ove agencije. Kako je pogotovo mlađim generacijama na tržištu rada važno da imaju prostor da se izraze, upravo AI koja će odrađivati nekreativne poslove može im dati prostor da budu kreativni i da im bude zabavno i izazovno.

Usto je mlađim generacijama važno da odvajaju radno vrijeme od privatnog, i puno su bolji pregovarači oko uvjeta za posao, ističu naši sugovornici. Bruketa ne vidi problem u kadroviranju, dapače podsjeća da se pogotovo u pandemiji vidjelo da današnja tehnologija omogućuje da zaposlite bilo koga na svijetu.

”Ne smatram da su nove generacije puno drukčija radna snaga, uvijek je bilo onih koji žele učiti i oni kojima se to nije dalo. A danas je bazen za kadrove nemjerljivo veći nego ranije, u pandemiji smo radili sastanke na kojem su se preko platforma sastajali ljudi po cijelom svijetu i to je super funkcioniralo.

Eksterna suradnja je poželjna, ja to gledam kao gusarski projekt, ako je dobar oko njega će se skupiti družina koja će ga htjeti realizirati, razlike će biti samo u statusu zaposlenika. Prije 10 godina je većina bila stalno zaposlenih u Zagrebu, sad je to drukčije, tako da vidim da u kadrovskom smislu živimo u najuzbudljivijem vremenu”, kazao je Davor Bruketa.