Globalno tržište organskih vina doživljava značajan rast kako potrošači postaju svjesniji svog zdravlja i održivosti. A kako potražnja za organskim proizvodima raste, organsko vino postalo je glavni segment u industriji pića.
Organsko vino proizvodi se od grožđa uzgojenog bez sintetičkih pesticida, herbicida ili kemijskih gnojiva, što ga čini privlačnim izborom za potrošače koji brinu o zdravlju. Nedavno istraživanje SkyQuest Technology Groupa pozabavilo se veličinom, udjelom i analizom rasta tržišta organskog vina, te pokušalo predvidjeti trendove i potencijal rasta do 2032.
Globalno tržište organskih vina posljednjih godina bilježi stalni porast popularnosti. Kako ljudi sve više daju prednost organskoj hrani i pićima zbog zabrinutosti oko utjecaja na zdravlje i okoliš, organsko vino postalo je tražen proizvod. Rast tržišta pokreću čimbenici kao što su povećana svijest o prednostima organskih proizvoda, pomicanje preferencija potrošača prema zdravijim alternativama i sve veća sklonost održivim i ekološki prihvatljivim metodama proizvodnje.
Vinoljubaca je pak, čini se, sve manje. Očekuje se da će globalna proizvodnja vina pasti oko 2 posto i time doseći najnižu razinu od 1961., pokazuju procjene Međunarodne organizacije za vino i vinovu lozu. Klimatski problemi i nepovoljne vremenske prilike odigrale su veliku ulogu u ovom padu, posebno u Francuskoj, gdje je proizvodnja pala toliko značajno da je taj pad opisan kao “znatan utjecaj na svjetsku ponudu vina”.
Pad proizvodnje ide ruku pod ruku s padom potrošnje, nakon gospodarskih izazova i promjena ponašanja u konzumaciji alkohola. Najnovije statistike pokazuju da je svjetska potrošnja vina pala za 2,6% u 2023. u usporedbi s 2022. godinom, kada je “već bila niska”. “Ljudi aktivno pokušavaju piti manje”, rekao je CNBC-u Richard Halstead, COO za istraživanje potrošača u tvrtki za istraživanje industrije alkohola IWSR.
Dok su žestoka pića poput konjaka i viskija i dalje rezervirana za posebne prilike, pića poput vina i piva – koja su nekada bila svakodnevna potrošnja – u popriličnoj su nevolji, objasnio je. To je potaknulo promjenu fokusa za mnoge u vinskoj industriji, jer vino postaje manje svakodnevno piće, a više povremena poslastica.
“Industrija razmišlja o tome kako ljudi mogu potrošiti malo više novca na to, čineći proizvod zanimljivijim. Vidite karakteristike kao što su prirodno, organsko, narančasto, s malo intervencija, vino malo više zanatske prirode”, rekao je Halstead. “Ljudi žele imati kontrolu, više su zainteresirani za sam proizvod, umjesto da je to samo mehanizam za isporuku alkohola”.
Taj specijalizirani interes potaknuo je rast u područjima koja su nekada bila niša vinarstva. Prema studiji tvrtke za istraživanje tržišta Horizon, veličina tržišta organskog vina doživjet će ukupnu godišnju stopu rasta od 10,3% između 2024. i 2030., pri čemu će Europa generirati najveći prihod.
Što su organska vina?
Jelena Balog, jedina hrvatska vinska brokerica, objašnjava za Poslovni vikend koja je posebnost organskih vina, kako u kontekstu proizvodnje tako i u kontekstu okusa.
“Riječ je o vinima koja se proizvode uz minimalni utjecaj na okoliš, bez upotrebe pesticida, herbicida i sintetičkih gnojiva, dok je dodavanje sulfita dopušteno, ali u vrlo maloj količini. Certificiranje traje najmanje tri godine, tijekom kojih se mora poštivati organska praksa. Organska vina prepoznajemo po EU certifikatu – zeleni listić od zvjezdica koji je apliciran na ambalaži.
U kontekstu okusa, zagovornici organskih vina ističu njihovu veću čistoću, izraženiji voćni karakter i snažniji terroir. Međutim, konačna kvaliteta ovisi o vinifikaciji i vještini vinara. Srodna kategorija su biodinamička vina, koja se temelje na holističkom pristupu uzgoju vinove loze, uključujući lunarni kalendar i prirodne pripravke poput takozvanog “komposta iz kravljeg roga”. Iako su slična organskim vinima, biodinamička vina idu korak dalje u integraciji prirodnih ciklusa i regenerativne poljoprivrede. Biodinamička vina često se ističu izraženijom voćnošću i autentičnijim odrazom terroira, no razlike nisu uvijek drastične.
Sve se na kraju svodi na vještinu vinara i metode vinifikacije, neovisno o tome je li vino organsko ili biodinamičko”, kaže nam Balog. Svjetsko vinsko tržište posljednjih godina prolazi kroz temeljite promjene. Dio tradicionalnih proizvođača vina sporo se prilagođava trendu organskih vina, iako su ona sve popularnija. Razlozi za to su mnogostruki, a ključna je riječ “izazov”, kaže nam Balog.
“Prijelaz na organsku proizvodnju nosi niz izazova. Postoje stroge regulative i certifikacija, a potrebno je i nekoliko godina da bi se ispunili zahtjevi za organski certifikat. Tu su i veći troškovi budući su prirodne metode zaštite loze i tla često skuplje od konvencionalnih.
Bez kemijskih zaštitnih sredstava vinogradi su osjetljiviji, posebno u regijama s promjenjivim klimatskim uvjetima čime je izraženiji rizik od bolesti, a samim time i manjih prinosa. Usudila bih se reći kako je vrlo izražen i skepticizam vinara. Naime, mnogi vinari koriste metode koje su usavršavali generacijama i nisu skloni promjenama. Ipak, sve više vinara prepoznaje važnost održivosti i prilagođava se novim tržišnim zahtjevima, što vodi postupnom širenju organske proizvodnje.”, kaže Balog.
Promjena dolazi dok se stručnjaci nadaju ponovnom oživljavanju industrije finih vina nakon pada cijena od 11 posto u 2024. Prema stručnjacima, demografija kupaca finih vina se mijenja, s baby boomerima (rođenima između 1946. i 1964.) koji “odlaze” s tržišta, dok se mlađe generacije počinju uključivati, pa i putem digitalnih tržišta koja pomažu “demokratizirati” pristup industriji.
Mlađi drugačijih navika
Ljudi su sada, čini se, spremni potrošiti više na jednu dobru bocu vina, umjesto da kupuju tri, primjerice, manje kvalitete. Također postoji sve veći interes za pola boce vina, jer ljudi ne žele nužno otvoriti punu bocu vina, na primjer, u utorak navečer.
Balog potvrđuje da je takvo što trend već neko vrijeme. “Da, taj trend je sve prisutniji. Potrošači sve više cijene kvalitetu i jedinstvenost vina. Osobito među mlađim generacijama raste interes za vinima s pričom, porijeklom i autentičnim karakterom terroira. Prema globalnim istraživanjima, premium segment vina bilježi rast, dok se jeftinija vina sve više kupuju samo za svakodnevnu konzumaciju. Konkretne brojke variraju po tržištima, ali opći trend pokazuje da su ljudi spremniji investirati u bolju bocu, osobito kad je riječ o organskim i biodinamičkim vinima”, kaže Balog.
Mlađe generacije također predvode rast u drugom području industrije: vina s niskim postotkom i onih bez alkohola. Generacija Z – često definirana kao oni rođeni između 1996. i 2012. – sada čini 45 posto konzumenata alkohola i, za razliku od svojih roditelja, navode dobrobit kao pokretačku snagu svog ponašanja. Prema istraživanju Mintela, ljudi u dobi od 20 do 24 godine u Ujedinjenom Kraljevstvu imaju upola manju vjerojatnost da će kupovati alkoholna pića od onih iz starijih generacija, a jedan od razloga je želja da se daju prioritet izboru načina života i dobrobiti.
Potražnja za organskim vinom geografski je raznolika, a određene regije bilježe veće stope rasta od drugih. Ključne regije koje pridonose širenju tržišta uključuju Sjevernu Ameriku, Europu, Aziju i Pacifik i ostatak svijeta. Europa dominira globalnim tržištem organskih vina, zauzimajući značajan udio. U zemljama poput Francuske, Italije i Španjolske, organska je proizvodnja vina odavno uspostavljena. Italija i Francuska ostaju vodeći proizvođači i izvoznici organskog vina, uz sve veće napore prema održivosti i organskoj praksi.
“Zdravlje i održivost ključni su faktori rasta tržišta organskih vina. Potrošači sve više traže proizvode bez pesticida i sintetičkih dodataka jer su svjesniji njihovog utjecaja na zdravlje i okoliš. No, postoji i širi društveni kontekst – nove generacije uključujući i generaciju Z i milenijalce, koji sada imaju veću kupovnu moć, preferiraju proizvode s ekološkim certifikatima. Također, ekološka poljoprivreda dobiva sve više poticaja, što dodatno povećava povjerenje u organska vina”, otkriva nam Jelena Balog.
Sjedinjene Države i Kanada bilježe znatan rast u potrošnji organskog vina. Konkretno, Kalifornija je postala ključna regija u proizvodnji organskih vina, s obzirom na snažnu vinsku industriju i usmjerenost na održive poljoprivredne prakse. Porast svijesti o zdravlju i ekološkoj svijesti među potrošačima potaknuo je potražnju. Iako se tržište organskih vina u Aziji-Pacifiku još razvija, ono je spremno za snažan rast zbog povećanja svijesti o organskim proizvodima i rastuće srednje klase. Kina i Japan posebno pokazuju obećavajući potencijal kao tržišta za organska vina.
Hrvatska prati trendove
Hrvatska itekako prati ove globalne trendove. Možda na prvi pogled to ne bismo rekli, ali imamo pozitivne primjere organskih vina. “Hrvatska se može pohvaliti odličnim organskim vinima. Hrvatska scena organskih vina raste, a sve više vinara prepoznaje vrijednost održivog pristupa vinogradarstvu. U Vinolog wine shopu biramo kvalitetne vinarije kao što su Kopjar odnosno njihov Rajnski rizling, Testament od Babića ili Plavac mali barrique iz vinarije Terra Madre.
Što se tiče stranih organskih vina, u ponudi imamo njemačka vina, vina iz Bordeauxa, talijanska i slovenska vina. Također, nudimo certificirana biodinamička vina, poput španjolske linije Loe Elementales vinarije Quaderna Via”, otkriva Jelena Balog. Bez obzira na životne stavove i svjetonazor, jedno od ključnih pitanja trebalo bi biti i to jesu li organska vina ukusnija ili manje ukusna od konvencionalnih vina.
Ova vina zahtijevaju daleko više pažnje i rada, kako u vinogradu tako i u podrumu, što neminovno dovodi do toga da su skuplja od svojih neekoloških konkurenata. No, čini li ih to ukusnijima? Vinski guru Monty Waldin pokušao je odgovoriti na to provodeći paralelna slijepa kušanja organskih i neorganskih vina. Waldin je inače poznat kao zagovornik ekološkog vinarstva. U svakom slučaju, bez ikakvih ustupaka, omjer “sviđanja” bio je 16:14 u korist organskih vina.
