Iako vinarstvo u Dalmaciji seže više dvije tisuće godina unatrag, moderno vinarstvo dogodilo se tek sredinom 1990-ih, a ozbiljnije početkom 2000-ih. Vinari su se počeli školovati i tako širiti svoje vidike, putovati svijetom i apsorbirati tehnike drugih vinara te prilagođavati pristup sortama kako u vinogradu, tako u podrumu. Sve to vodilo je ka većem razumijevanju znanosti i proizvodnje vina.
Jer vinarstvo u suštini i jest ples između znanosti i umjetnosti. Trideset godina poslije, hrvatski vinari redovito osvajaju zlatna odličija na najprestižnijim vinskim natjecanjima kao što je londonski Decanter. Vrlo je malo oscilacija u kvaliteti, vina su sve ljepša i dugovječnija, a neka se nalaze u kartama najboljih restorana Europe i svijeta.
Postoje i ona dalmatinska vina koja su se služila na večeri inaguracije prethodnog američkog predsjednika Joe Bidena. Radilo se o vinima Benmosche Dingač i Zinfandel, koje već godinama pelješka obitelj Mrgudić proizvodi u suradnji s američkom obitelji Benmosche.
Iz generacije u generaciju
Još 1627. godine u doba Dubrovačke republike pa sve do danas, obitelj Mrgudić njeguje tradiciju vinarstva i vinogradarstva. Na jugozapadnom dijelu poluotoka Pelješca, Mrgudići već 12 generacija uzgajaju lozu i rade ono što najviše vole – proizvodnju vina. Skloni su održivom principu poljoprivrede, ravnoteži zemlje te organskom uzgoju grožđa. Vino rade isključivo od vlastitih nasada, ponajviše od plavca malog.
Slično kao u održivosti procesa u prirodi, obitelj Mrgudić u podrumu pristupa na prirodan način, kao što je spontana fermentacija na vlastitim kvascima, te eliminacija bilo kakvih korekcija i dodavanje aditiva. Također, jedni su od rijetkih koji koriste isključivo starije hrastove bačve, jer u svojim vinima žele potpunu transparentnost i teroarski pečat vinograda. Proizvodnja je ograničena na otprilike 50.000 butelja. A 2003. godine započeli su izvoziti vina u Ameriku. Danas su na 50 posto izvoza.
Čuveno vino Postup (Mare)
Pelješki položaj Postup zaštićen je davne 1967. godine, a uz Dingač i Čaru na Korčuli postao je jedan od prvih zaštićenih položaja u bivšoj državi za uzgajanje vinove loze. Na Postupu se isključivo smije uzgajati autohtona sorta plavac mali, a južne terasitne padine pod nagibom od 40 stupnjeva, omogućit će idealnu zriodbu i nakupljanje šećera. Vina s položaja Postup neće biti sramežljiva, već konkretna i robusna. Pratit će ih visok stupanj koncentracije, tanične strukture i visokih alkohola – često premašujući 15,5 posto alkohola.
Mrgudići su ponosni vlasnici tri hektara vinograda na Postupu, a radi se pretežito o starijim lozama plavca malog. Godine 2003. započeli su proizvodnju vina koje će uskoro postati ne samo perjanica vinarije, već jedno od prepoznatljivijih vrhunskih plavaca Pelješca. Riječ je o vinu Postup Mare, za koje se koristi najstarija loza, više od četrdeset godina. Vino odležava 10 do 12 mjeseci u korištenim barrique bačvama, a nakon punjenja još minimalno dvije godine. Količina je minijaturna, svega tri tisuće butelja, a najidealnije ga je konzumirati između četvrte i osme godine nakon berbe – ili se barem smatralo tako?
Zašto vertikalno kušanje?
Vertikalna kušanja za razliku od horizontalnih koja se isključivo odnose na kušanje jedne berbe više vinarija, za glavni fokus imaju na kušača prenijeti karakter položaja, ekspresiju sorte i stilsku filozofiju vinarije. Također, cilj vertikalnih degustacija je ukazati na potencijal dozrijevanja, zbog čega će u većini slučajeva ona vina iz odličnih godišta imati kondicijsku prednost. Stoga, kada se nađete u prilici kušati istu etiketu vina kroz nekoliko berbi, pokušajte razmišljati o tome koliko su dotična vina ista, a opet koliko su različita. I budite strpljivi, jer se neke “ljepotice i zvijeri” tek probude nakon sat vremena u čaši.
Masterclass Postup Mare i što smo saznali..?
Prošlog tjedna u sklopu portfolio izložbe dviju splitskih distributerskih kuća Winnetou i Viking Line, imao sam zadovoljstvo zajedno s vinarkom Marijom Mrgudić voditi masterclass Postup Mare. Na repertoaru smo imali šest berbi iz godišta: 2021., 2020., 2019., 2017., 2015. i 2005. Pred nešto više od dvadeset i pet sudionika, naizmjenično smo putovali kroz šesnaest godina ovog poznatog dalmatinskog crnjaka. Prve tri berbe ocijenjene su kao odlične, a preostale kao dobre do vrlo dobre. U trilogiji onih odličnih – 2021., 2020. i 2019. – vina su pucala od ekstrakta s naglaskom na prezrelo tamno bobičasto voće, makiju i suhe smokve. Tu se aktualna 2021. berba pokazala vrlo šarmantnom i elegantnom – bez obzira na alkohole od 15,4%.
Drugo poluvrijeme pokazalo je utjecaj odležavanja u boci, pa su vina berbi 2017., 2015. i 2005., više pričala o mekanijim teksturama i tercijarnim notama poput kože, duhana i crne čokolade. Zanimljivost je i aroma suhih morskih algi koja je dominirala u zadnja tri vina. Pelješčani to zovu valiga, a takvu aromu često možemo osjetiti u plavcima s južnih pozicija.
Nakon nekog vremena, vratili smo se opet na 2005. godište i vrlo se ugodno iznenadili. Naime, vino se odjednom probudilo i postalo vrlo ekspresivno. Ne radi se tu o vatrometu aroma, već o suptilnosti i eleganciji koje je stvorilo vrijeme u boci. Upravo je taj dvadesetgodišnji kandidat odnio trofej najkompleksnijeg vina masterclassa.
Istina, berba 2005 na položaju Postup bila je čudna, uz kišovito proljeće i ekstremno sušno ljeto, zaprijetile su rujanske kiše. Stoga se berba odvila između 26. i 29. kolovoza – što je čak mjesec dana ranije od berbe 2017.
Predstoji pitanje, mogu li vina iz vrlo dobrih berbi kao što je 2005. uistinu dozrijevati graciozno te eventualno nadmašiti ona iz superiornijih? David protiv Golijata, ili 2005 protiv 2021? Možda ćemo i saznati u dalekoj budućnosti, kada 2021 omekša i dobije plašt valige. No jedno je sigurno – vrijeme je uvijek pravi pokazatelj. I s lakoćom će umišljenu ljepoticu pretvoriti u čangrizavu i oronulu, a katkad će ružno pače transformirati u najveću divu.
