Hrvatski hotelski sektor poznat je po tome što, za razliku od većine europskih i mediteranskih zemalja, ima vrlo mali udjel globalnih hotelskih brendova, a vodeći hotelski lanci i dalje razvijaju vlastite lokalne brendove, s manjim ili većim uspjehom. Poznato je da hotelski brend ima puno veći značaj od samog vizualnog identiteta, te predstavlja izgrađen sustav vrijednosti koji se ogleda u vjernim gostima, izgrađenoj emocionalnoj poveznici s klijentima te međunarodnoj prepoznatljivosti, kao i garanciji standardizirane kvalitete usluge.
Dobar hotelski brend može se jako dobro unovčiti, ovisno o tržištu na koje cilja. Prema analizama konzultantske kuće Horwath HTL, U Hrvatskoj trenutno ima 166 hotela, s ukupno preko 31.000 soba, koji posluju kao dio hotelskog lanca, kojeg definiramo kao portfelj od 5 ili više hotela. Ujedno, s prosječnom veličinom hotelskog lanca od gotovo 190 soba po objektu, hrvatske hotelske kuće među najvećima su u Europi (nakon Cipra), što je rezultat naslijeđene hotelske strukture nastale uglavnom u vrijeme socijalizma, a potom privatizacijom pretočene u većinu današnjih domaćih hotelskih lanaca. Tako je u Hrvatskoj oko 25 posto svih hotela dijelom nekog hotelskog lanca.
U Hrvatskoj tek 20-ak brendova
Istodobno, u Hrvatskoj je prisutno svega dvadesetak hotelskih brendova, od čega 15-ak međunarodnih a ostatak domaći. Dok je osnovni razlog za slab interes brendova visoka sezonalnost poslovanja, s druge strane vlasnici se teško odlučuju za strane brendove zbog cijene suradnje u čije benefite očito nisu uvjereni. Situacija se u zadnje dvije godine ipak mijenja sramežljivim ulaskom ili najavama ulaska novih brendova na tržište (Hilton i Marriott grupacija), ali i jačanjem lokalnih u koje se, još uvijek nedovoljno ulaže, smatraju u Horwathu. Siniša Topalović iz Horwath HTL-a ističe da svaka odluka investitora o brendiranju hotela nosi pluseve i minuse. "Neovisni hoteli svakako imaju niže troškove upravljanja, daju mogućnost vlasniku da upravlja objektom, lakša je realizacija prodaje nego u slučaju da objektom operira brend, veća je fleksibilnost kod dizajna, projektiranja i opremanja objekta.
Topalović
Neovisni hoteli imaju niže troškove upravljanja, daju mogućnost vlasniku da upravlja objektom, a lakša je i realizacija potencijalne prodaje.
Usto je veća fleksibilnost oko određivanja cijene, lakši model sezonskog poslovanja, ali i manji kulturološki šokovi bez zapošljavanja stranaca", navodi Topalović. Neovisnost međutim nosi i nedostatke, od potrebe razvoja vlastitog sustava prodaje i marketinga (direktni kanali), zapošljavanja više ljudi u marketingu i prodaji, pa do skupljeg procesa zapošljavanja ali i veće mogućnosti grešaka u planiranju projekta. "Neovisni hoteli moraju strukturirati vlastitu politiku ljudskih resursa, trebaju duži period stabilizacije objekta nakon otvaranja odnosno investicije, svakako imaju skuplji marketing, posebice na međunarodnim tržištima. Takvim investitorima nedostaje i snaga brenda iz perspektive financijera, odnosno banke", kaže Topalović. S druge strane, brendirani hoteli nose globalnu i regionalnu prepoznatljivost, lojalnost gostiju, razvijen sustav prodaje i marketinga.
"Međunarodni brendovi imaju vlastite standarde planiranja i opremanja objekta, investitoru nose potencijalno lakše financiranje uz brend, a i cjenovnu premiju u odnosu na nebrendirane objekte. Brendirani hotel nosi veći mogućnost zauzeća soba, te različite beneficije za zaposlenike uključujući međunarodni trening i obrazovanje", ističe Topalović. Suradnja s međunarodnim brendom nije omela Anđelka Leku da početkom godine Adrisu proda većinski udjel u kompaniji HUP Zagreb, koja je prvi ugovor s globalnim operaterom Starwood Hotels, danas u vlasništvu Marriotta, potpisala davne 1991. godine.
"Prepoznatljivost Starwoodovih brendova, uz kontinuirani razvoj i stručnost kadrova, doprinijela je tome da su naši hoteli danas središte događanja Zagreba i Hrvatske. Zahtjevi potrošača se mijenjaju iz dana u dan, i vjerujem da smo im se stigli prilagoditi kvalitetnije i brže zahvaljujući ovom partnerstvu. Ulazak stranih brendova je izrazito bitan jer daje kritičnu razinu legitimiteta našim destinacijama. Kroz njih dobivamo strateški marketing i njihova nazočnost utječe direktno na prepoznatljivost zemlje u svijetu", pojasnio je u razgovoru za Poslovni dnevnik Anđelko Leko nedugo prije prodaje kompanije Adrisu. Dobro iskustvo s hotelom DoubleTree by Hilton rezultat je još dvije investicije zagrebačkog investitora Hrvoja Pezića koje su u tijeku, hotela Canopy by Hilton u Branimir centru i Hilton Garden Inn na Radničkoj.
Jačanje pozicija
"Ideja brendova pokazala se praktičnom je donosi centralizirano upravljanje, smanjenje troškova, bolju pregovaračku poziciju s dobavljačima, jaču prodajnu snagu. Biti dio brenda ne znači osmisliti lijep logo, objesiti ga na fasadu i otisnuti na papir. Biti dio lanca koji je hotelski brend znači ojačati svoju poziciju na globalnom tržištu, primjenjivati know-how brenda, ne ga zaobilaziti i biti dosljedan u ciljevima i očekivanjima od brenda", pojašnjava Josipa Jutt Ferlan, Cluster General Manager za Hilton hotele u Zagrebu. Hilton je jedan od najvećih brendova u svijetu koji kontinuirano ulaže u promidžbeno-prodajne aktivnosti, istraživanje tržišta i potreba gostiju. Hilton to radi kako bi njihovi hoteli što uspješnije poslovali i kako bi investitori i hotelski operateri koji s njima sklapaju ugovor osjetili razliku između brendiranog i nebrendiranog hotela.
Ferlan
Sklapanje ugovora s međunarodnim brendom daleko je isplativije od razvijanja vlastitog koji će vjerojatno ostati na lokalnoj ili najviše regionalnoj razini.
"Brendovi su danas daleko dostupniji nego prije i sklapanje ugovora s međunarodnim hotelskim brendom daleko je isplativije od razvijanja vlastitog brenda koji će vjerojatno uvijek ostati na lokalnoj ili najviše regionalnoj razini", zaključuje Jutt Ferlan. Nekoliko je lokalnih brendova u hrvatskom hotelijerstvu koji su, međutim, razvili vlastiti know how i ocijenili da im globalni brendovi nisu presudni da zadovolje svoje dioničare. Najjači primjer svakako je Valamar Riviera, kompanija koja godinama poručuje o važnosti snage lokalnog brenda, a ujedno razvija vlastite jake sustave edukacije zaposlenika, standarda u različitim segmentima poslovanja, alate izravnog marketinga i sustava rezervacija. posebno pazi na kvalitetu i snagu svojih brendova.
Prošle godine doduše ušli su u TUI-ev lanac Kinderhotela, specijaliziranih za obiteljski odmor, što će omogućiti brendiranje hotela Valamar Girandella Maro Resort 5* u Rapcu, čije otvorenje se planira za ovu godinu. S turoperatorom TUI-jem od lani je u partnerstvu i kompanija Bluesun Hotels&Resorts u svom hotelu Jadran u Tučepima, koji od prošlog ljeta posluje pod brendom TUI Blue. Brend promiče wellness i fitness, zdravu lokalnu i vegetarijansku prehranu te suvremene mobilne tehnologije, individualan pristup gostima. Vlasnik Bluesuna Jako Andabak pojasnio je da su se na suradnju s TUI-jem odlučili jer su ozbiljan i velik igrač koji im jamči popunjenost kapaciteta. Hotel Jadran, recimo, za ovu je sezonu popunjen. Da misle ozbiljno s TUI-em, pokazali su krajem godine osnivanjem zajedničke tvrtke za razvoj novih projekata.
Još u povojima
Dio lokalnih brendova tek se mora etablirati, a primjer je Amadria Park brend hotelskih kompanija Solaris Resort iz Šibenika i Milenij hoteli iz Opatije, u vlasništvu Ugo grupe. Kako pojašnjava investitor, uvođenje novog brenda je dugotrajan proces, a ali je logičan slijed višegodišnjih ulaganja u hotelske kapacitete, uvođenja novih sadržaja i podizanja kvalitete usluge. Amadria Park se temelji na slobodi izbora između različitih kvalitetnih opcija, stalnom unapređenju razine usluge i osobnom pristupu svakom gostu. Uz novi brend povezuju se i dodatni sadržaji i atrakcije, Gastro World, Royal Beach, Dalmatinsko Etno selo, En Vogue Beach Club, Galija i Aquapark Dalmacija.Obuhvaća hotele visoke kategorije s 4 i 5 zvjezdica u Opatiji i Šibeniku, a u rujnu će im se pridružiti novi hotel s pet zvjezdica u centru Zagreba, Amadria Park Hotel Capital.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Slažem se za pravopis, baljezgate u vezi turizma. Nije turizam u Hrvatskoj tako jednolik da bi ocjene mogle biti tako paušalne. Vrhunski turizam u koji se najviše ulaže 4 i 5 zvjezdica i više je tek na začetku.
Kao prvo,nije buking,nego BOOKING! Prestanite deformirati hrvatski pravopis! Zaista prelazi sve mjere to uporno novinarsko pisanje “po Vuku”! Drugo, hrvatski turizam ce vrlo brzo dozivjeti teski samar. Godine turistickog sarlatanstva, nabijanja cijena nepotkrijeljenih poboljsanjem usluge i ponude, zasnivanja gastronomske ponude na cevapima (dok se samo prica o nekom bogatstvu hrvatske-mediteranske kuhinje s kojom turist vecinom niti nema prilike doci u dodir), prljavim ugostiteljskim objektima, prljavim cjenicima s neispravno napisanim nazivima jela i pića (tipa capučino, kapričoza, koka kola..tako da svakom stranom turistu krvare oči), varanju turista podvaljujuci im skupocjeno “domace” maslinovo ulje koje je zapravo uvezeni jeftini srot iz Makedonije..i tepanja samima sebi da smo najbolji, najljepsi, jedinstveni…doci ce vrlo brzo na naplatu. Dok nas covjek ne shvati da se mora boriti svim silama za svakog turista jer je svijet pun svega a konkurencija ogromna, da mora davati sve od sebe za kontinuirano usavrsavanje, da je turizam zapravo djelatnost u kojoj se vecina svega svodi na prodaju dozivljaja te da je itekako bitna vizualna prezentacija, sarm, dopadljivost,kvaliteta..a ne mrgodnost nekog debelog lokalnog krkana koji zeli zaraditi u dva mjeseca za cijelu godinu..nece biti pomaka na bolje.
Uključite se u raspravu