Dugogodišnja novinarka i urednica HTV-a Mirjana Rakić u prosincu 2013. postavljena je za ravnateljicu Agencije za elektroničke medije (AEM) i predsjednicu Vijeća za elektroničke medije (VEM), koje upravlja Agencijom. Ovo je njen prvi intervju otkako je na toj poziciji naslijedila Zdenka Ljevaka. 

Nedavno je izašlo izvješće Freedom housea u kojem se Hrvatsku kritizira, između ostalog, i zbog "netransparentog rada Vijeća za elektroničke medije""?
Neugodno me iznenadilo to izvješće – ja doduše tada nisam tu bila, ali vidim kako se radi i u Vijeću i u Agenciji i nikako se ne mogu složiti da se radi netransparentno. Ako je ičija web stranica puna podataka, onda je to naša. Mi svaki novi dokument, kriterij ili pravilnik, istog trenutka objavljujemo na webu. Čim se neki natječaj zaključi objavimo tko je sve sudjelovao i tko je dobio sredstva temeljem naših ocjena.U Hrvatskoj ima oko 200 nakladnika, od toga 143 nakladnika radija na lokalnoj i tri na nacionalnoj razini, te 20 nakladnika lokalne i četiri nakladnika nacionalne televizije, kao i osmero pružatelja medijskih usluga na zahtjev. Svi oni za upis u naš upisnik postaju obvezni uplatiti 0,5% prihoda i time se financira rad VEM-a i AEM-a. Tu se ne smije i ne može muljati. Isto tako, objavljujemo i strukturu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, koji se financira s tri posto pristojbe HRT-a. Sa tih tridesetak milijuna kuna godišnje financiramo javne sadržaje na radio i televizijskim postajama, kao što su rodna ravnopravnost ili ostvarivanje prava građana na javno informiranje. Milijun kuna za takve sadržaje dobivaju i neprofitni web portali.

Upravo su objavljeni rezultati javnog natječaja za neprofitne portale i proizvođače audiovizualnog i radijskog programa. Od prijavljena 23 nakladnika web portala, samo 11 ih je dobilo novac, a izvisili su – između ostalih – GONG i Udruga U ime obitelji?
Da, od prijavljena 23 pružatelja elektroničke publikacije sredstva je dobilo njih pola, u ukupnom iznosu od 681.120 kuna. Nakladnici koje spominjete dobili su, po ocjenama članova VEM-a, premalo bodova. Nekoliko ih je ispalo samo zato jer nam nisu poslali neki dokument. Dobra je vijest što je tih 971.000 kuna ostalo od lani, tako da ćemo ove godine raspisati još jedan, podjednako vrijedan natječaj za 2014. i svi će se ti neprofitni nakladnici moći ponovno javiti. A uskoro krećemo s još dva natječaja za lokalne i regionalne radijske i televizijske nakladnike, koji će podijeliti preostalih 30-ak milijuna iz Fonda.   

Zlouporaba Fonda ipak ima, lani je izbila `afera Lekšić´, nazvana po zaposlenici jednog bjelovarskog radija koja je vlasnika optužila da nije snimio neke emisije, iako je za njih od VEM-a dobio novac. Nakon toga ste dobili još tri slične prijave. Kako je slučaj završio?
Taj je nakladnik vratio koncesiju. Sve što dođe do nas prosljeđuje se Državnom odvjetništvu (DORH). Od njih nismo dobili informaciju kako je slučaj Lekšić završio. To je velika neugodnost,  imamo puno nakladnika koji nam vraćaju koncesije jer ne mogu nastaviti s radom, a onda netko ide varati … tu sam uvijek bila rigorozna, ali mediji bi društvu  trebali davati istinu, pokretati neke ideje i tu je varanje ispod svake razine.

Kako kontrolirate nakladnike?
Nakladnici su u obavezi dostaviti nam periodična izvješća a odlazimo i u neposredni nadzor i tražimo na uvid emisije koje smo sufinancirali, a oni ih moraju imati arhivirane jer na kraju godine pravdaju dobiveni novac. Može se dogoditi da je nestalo struje pa nakladnik nije mogao emitirati neku sufinanciranu emisiju, ali istog trenutka mora o tome informirati VEM, a tu emisiju mora emitirati neki drugi dan. Za emisije koje nisu realizirali moraju nam vratiti novac.

Lani ste oduzeli koncesiju radijskoj postaji Free For sa otoka Hvara. Koliko je oduzeto i vraćeno koncesija? 
Prošle godine nam je 6 radijskih nakladnika vratilo koncesiju, jer su došli u krizu. Iniciramo da se ti radiji udruže, pogotovo na otocima gdje je radio iznimno bitan izvor informacija lokalne zajednice. Lani  smo napravili analizu televizijskog tržišta, a  ove godine probat ćemo napraviti analizu hrvatskog radijskog tržišta. Tu ćemo procijeniti ulogu tog medija, ali i održivost radio stanica u određenoj sredini. Nijedan televizijski nakladnik nije vratio koncesiju, oni očito lakše sklapaju ugovore s oglašivačima na lokalnoj razini koji više vole televiziju.

Koje novosti ćete uvesti u rad VEM-a?
Moramo raditi na edukaciji nakladnika. Organiziramo radionice da pitanje nacionalnih manjina ne bi uvijek završilo na folkloru i baštini ili na čitanju zakona. Potom, zaštita mladih – napravit ćemo analiza što i kada djeca gledaju televiziju i što ih uopće zanima? Francuzi imaju preporuku da djeca do tri godine starosti ne gledaju televiziju. Potom, mi smo društvo puno elektronike a još nemamo medijsku pismenost. Nije dovoljno što je sve na internetu. Osim toga, puno ljudi- pogotovo na selu- nema kompjuter. Zato i pomažemo lokalne medije, koji će prenijeti ono što je za to stanovništvo bitno. A posebno ćemo se pozabaviti govorom mržnje na internetu. Kako sugerirati i podići svijest da su neke stvari za demokratsko društvo neprihvatljive, a da to ne izgleda kao cenzura?  

Kako se možete boriti protiv govora mržnje? Nedavno je VEM izrekao opomenu portalu dnevno.hr, koji je nakon niza raznih huškačkih tekstova – objavio popis srpskih trgovina u Vukovaru.
Zbog govora mržnje lani je izrečeno je 19 mjera, a 2012. njih sedam. Po proceduri, mi prvo tražimo očitovanje od nakladnika, što smo učinili i u ovom slučaju. Nakon toga, uslijedila je opomena VEM-a, a što znači da se taj nakladnik više ne može natjecati za sredstva Fonda. Radijski i televizijski nakladnici nakon tri opomene gube koncesiju, a nakladnike web portala možemo izbrisati iz našeg upisnika. 

Dakle, nakladnicima web portala ne možete previše nauditi? Neki od njih nisu niti upisani u upisnik. 
Naše ovlasti tu prestaju, slijede tužbe prekršajnom sudu ako se nakon opomene ponovno zabrazdi, no znamo da suđenje dugo traje, a jedina moguća sankcija je novčana kazna. Nakladnik će i dalje imati taj portal, zabranit ga ne možete, ali možete otvoriti javnu debatu. To pitanje nigdje u Europi nije riješeno, no nadam se da ćemo naći mogućnost da spriječimo fašističke i rasističke ispade. 

Lani ste u planu javne nabave imali čak 4,5 milijuna kuna, zašto tako puno? 
Nismo znali kako će godina završiti pa smo plan napravili dosta oprezno – na kraju smo potrošili svega 613.586 kuna. 

Ništa od nove televizije

Nakon što je lani propao natječaj, hoće li se ove godine ponoviti natječaj za novi nacionalni TV kanal?

Mislim da neće, postoji neki rok za ponovni interes. Mi smo premalo tržište i još u krizi. Informativni program je jako skup kada prvi puta ulazite i kupujete opremu, potpisujete ugovore. Vidite u kojim se problemima i postojeći nacionalni programi. Velika je odgovornost biti medij, to nije stjecanje novaca, ako nemate odličnu ideju nemojte niti pokušavati.