Jačanje interesa građana za europska pitanja, izazovi koje je nametnula pandemija novog koronavirusa te načini prilagodbe javnog i realnost sektora u novim okolnostima komunikacije, bile su teme online rasprave #Eptalks o iskustvu i praksi komuniciranja o Europskoj uniji tijekom koronakrize koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Direktor ureda Europskog parlamenta u državama članicama Stephen Clark osvrnuo se u raspravi na komunikacijske prioritete tijekom pandemije koja je uzrokovala brojna ograničenja. Stoga je, kako je istaknuo, važno govoriti o solidarnosti i zajedništvu, a naglasak staviti na mjere i odluke koje EU poduzima.

Naglasio je i da je bilo važno otvoriti dvosmjerne kanale i komunikacije, a sve to ne bi se moglo ostvariti bez tehnologije i digitalizacije, pogotovo jer su se u kratkom roku morali organizirati i snaći. Što se samog Europskog parlamenta tiče, doživjeli su veliki udarac s obzirom na to da su odbori, susreti i plenarne sjednice temelji načina rada u Europskog parlamentu.

“Nema tog sustava koji može omogućiti da 705 ljudi besprijekorno komunicira na daljinu na 24 službena jezika, uz simultane prevoditelje i intervencije. Međutim, možemo biti zadovoljni prilagodbom koju je Parlament napravio, pogotovo činjenicom da smo vrlo brzo omogućili zastupnicima glasanje na daljinu, što je stvorilo pretpostavke za nastavak zakonodavnog rada”, poručio je Clark.

Kako se bolje prilagoditi

Online događaji vrlo brzo su zamijenili sve aktivnosti na fizičkim lokacijama, a neki od njih već su postali tradicija, kao što su to Eptalks, o čemu je govorila Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Dodala je na to kako je tijekom koronakrize suradnja s eurozastupnicima postala još intenzivnija nego inače s obzirom na to da sudjeluju u online raspravama i susretima kojima se u normalnim okolnostima, zbog kombinacije gustoga rasporeda i putovanja, ne bi mogli odazvati. Utjecaj pandemije na komunikacijsku struku bio je neminovan, stavivši je u tešku poziciju koja zahtijeva puno prilagodbe, o čemu je govorila predsjednica HUOJ-a Ana Tkalac Verčič.

“Morat ćemo razmisliti što i kako dalje, neki od nas potpuno promijeniti ponudu i način funkcioniranja. Digitalizacija donosi velike promjene, nadam se na bolje. No mislim da ne bismo mogli preživjeti još jedan lockdown i održavati poslovanje preko Zooma”, rekla je Tkalac Verčič, no dodala i kako je iznenađena koliko je tvrtki u javnom sektoru uspješno organiziralo posao od kuće i online komunikaciju, uz prilagodbu novom načinu rada.

Članica upravnog odbora Hure (Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje) Kristina Laco navela je da podaci već u ovom trenutku pokazuju znatan pad prihoda članica te da će oporavak biti težak i spor. Nadaju se, kaže, intenziviranju aktivnosti, ali povratak na razine prije krize u Huri očekuju tek 2022. godine.

“To je jedan od najvećih izazova – kako se prilagoditi novim okolnostima u marketinškoj industriji. Svi se slažemo da je teško predvidjeti što će se dogoditi pa razvijamo različite scenarije. Izazov je gledati na svijet kakav bi mogao biti; trebamo ostati odgovorni, ali moramo biti i hrabri te iskoristiti koliko možemo u marketingu”, rekla je Laco.

Navike se mijenjaju

O promjenama navika građana uslijed koronakrize govorio je direktor Media Vala Mario Aunedi Medek, istaknuvši pritom kako je rad na daljinu postao ljudima prihvatljiv te da većina ispitanika smatra da im poslodavci trebaju omogućiti rad od kuće u mjeri u kojoj to situacija zahtijeva.

“Najveći strah građana nije vezan uz mogući drugi val epidemije, nego uz ekonomsku situaciju i pad ili gubitak prihoda“, rekao je Medek.

Media Val bio je zadužen za postavljanje i održavanje stranice Koronavirus.hr s najvažnijim i najnovijim informacijama o virusu, koja je svjetlo dana ugledala u ožujku. Kako je Aunedi Medek naveo, u posljednja tri mjeseca bilježili su 2,8 milijuna korisnika na stranici, od kojih se 75 posto njih vraćalo. S rastom broja zaraženih u posljednje vrijeme ponovno bilježe rast broja posjeta, ali i neka nova pitanja.

Na kraju je poručio kako je u svim krizama uloga komunikacijske industrija možda važnija nego u normalnim okolnostima. Online susreti #Eptalks održavaju svaki tjedan, a bave se različitim izazovima koje nameće koronakriza. Okupljaju učenike i profesore škola ambasadora Europskog parlamenta iz cijele Hrvatske, a ovisno o temi i eurozastupnike, stručnjake, predstavnike različitih profesija.

Program Škola ambasador Europskog parlamenta provodi se od 2016. godine, s ciljem podizanja razine informiranosti mladih o Europskoj uniji, kao i svijesti o zajedničkim europskim vrijednostima i pravima. Programom je dosad obuhvaćeno više od 50 gimnazija i strukovnih škola iz cijele Hrvatske.