Prosječna plaća u Hrvatskoj u svibnju ove godine bila je 650 eura. Iza Hrvatske prema prosječnoj plaći u regiji slijedi Srbija gdje prosječna plaća iznosi 350 eura. U Crnoj Gori je prosječna plaća 323 eura, Rumunjskoj 304 eura, u Bosni i Hercegovini 275 eura, u Makedoniji 234 eura, u Bugarskoj 202 eura. Visina prosječne plaće u Srbiji, kako ocjenjuju ekonomisti u toj zemlji, rezultat je strukture platne bilance, ali i dijelom rasta produktivnosti u industriji koji je u prošloj godini bio čak 14,2 posto. Kako je u prošloj godini smanjen broj zaposlenih, i to je utjecalo na povećanje prosječne plaće. Srbija ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u regiji. Stopa nezaposlenosti u Srbiji znatno je veća od stopa nezaposlenosti u Rumunjskoj i Bugarskoj. To što je prosječna plaća u Srbiji veća od prosječne plaće, na primjer, u Rumunjskoj i Bugarskoj ne znači da se za nju može kupiti više robe nego u tim zemljama. U Hrvatskoj su cijene proizvoda u trgovinama veće nego u Srbiji. U Bugarskoj su one nešto manje nego u Srbiji. U Bosni i Hercegovini je većina proizvoda jeftinija nego u Srbiji. Skuplje su samo komunalne usluge.

Prema izračunima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, prosječna potrošačka košarica troškova za mjesec dana života četveročlane obitelji teška je 5700 kuna ili 780 eura, a ako obitelj stanuje u podstanarstvu dodatnih 1500 kuna više. Kada obitelj stanuje u vlastitoj kući ili stanu, prosječna hrvatska neto plaća od 4875 kuna ili 670 eura može pokriti tek 80 posto košarice mjesečnih troškova. Udio prehrane u mjesečnoj potrošnji u Hrvatskoj iznosi 35 posto ukupnih troškova, dok stanovanje čini nešto manje od 28,84 posto troškova. Prema podatcima sindikata, više od 40.000 radnika u Hrvatskoj prima plaću nižu od 2200 kuna bruto. A plaću nižu od prosječne od 6900 kuna bruto prima više od 700.000 građana. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 1965 kuna. Kako je granica siromaštva 1600 kuna, oko 550.000 umirovljenika je s mirovnim nižom od 1600 kuna pa je u siromaštvu 50 posto umirovljenika. “Po prosječnim plaćama, koja je u Federaciji Bosne i Hercegovine oko 300, a u RS oko 250 eura, Bosna i Hercegovine zaostaje, ne samo za europskim zemljama, nego i za zemljama u okruženju. U godišnjem izvješću CIA-e Bosna i Hercegovina je, uz Makedoniju, najsiromašnija država bivše Jugoslavije. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Edhem Biber tvrdi kako više od polovice zaposlenih ima daleko manje plaće od službenog prosjeka. On je upozorio kako roditelji nerijetko uskraćuju djeci osnovne prehrambene proizvode zbog čega veliki broj stanovnika obolijeva. Prošle je godine u BiH samo prihod od poreza na dodanu vrijednost bio 2,3 milijarde eura, ali ništa od tog novca nije usmjereno u socijalne programe nego je sve potrošila državna administracija. Plaće u državnim institucijama u prosjeku su nekoliko puta veće od državnog prosjeka.

Prema podatcima Agencije za statistiku BiH, najviše plaće su u financijskom posredovanju i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom i iznose 880, odnosno 670 eura. Prosječna plaća u RS posljednjih godina sustiže prosječnu plaću u Federaciji BiH. Prosječna plaća koju primaju radnici u RS u posljednjih devet godina povećana je za više od tri puta, a u F BiH za dva puta. Time je gotovo dvostruka razlika koju su zaposleni u F BiH imali u visini plaća prvih poslijeratnih godina sada svedena na 15 posto. Nekadašnja ministrica financija u Vladi RS Svetlana Cenić upozorava kako na rast plaća u BiH najvećim dijelom utječe sve veće zapošljavanje u javnoj upravi te velike plaće u bankama, dok plaće u industriji znatno zaostaju. “U industriji je veća ponuda na tržištu radne snage zbog velikog broja nezaposlenih, što utječe na sporije povećanje plaća”, rekla je Cenić. Najveće plaće u BiH imaju zaposleni u financijskom posredovanju, bankama, osiguravajućim tvrtkama i institucijama tržišta kapitala. Njihova prosječna primanja u F BiH su 598, a u RS 583 eura. Službenici u državnoj upravi u RS imaju prosječnu plaću od 451, a u F BiH od 427 eura, zaposleni u elektroprivredi, plinofikaciji i vodovodu u F BiH prosječno 470, a u RS 357 eura. Za razliku od najplaćenijih djelatnosti gdje nema velike razlike u prosječnim plaćama, kod industrijskih radnika one su veće. U F BiH najniže prosječne plaće imali su zaposleni u ribarstvu, 212 eura, zatim građevinci 225, ugostitelji 226 i trgovci 231 euro, dok u RS najmanja primanja imaju ugostitelji 181 euro, radnici u prerađivačkoj industriji 209, trgovci 211 i zaposleni u školstvu 251 eura. Cenić upozorava kako prošlogodišnji rast plaća u javnim institucijama nije proizvod povećanja produktivnosti u industriji BiH zbog čega postoji mogućnost da entiteti i država iz dosadašnjeg proračunskih suficita budu u deficitu.