Četvrta međunarodna G.E.T. konferencija o eno-gastro turizmu održana je prošlog vikenda na Ladanjskom imanju Principovac u Iloku. Ova dvodnevna konferencija okupila je istaknute turističke stručnjake i predstavnike turističkih institucija u Hrvatskoj i Sloveniji, te vinare i ugostitelje iz Hrvatske i država regije, kako bi raspravljali o trendovima i izazovima u turističkom sektoru, razmijenili najbolje prakse i potaknuli raspravu o važnosti jačanja suradnje javnog i privatnog sektora za održivi razvoj eno-gastro turizma.

Primjeri dobre prakse, ali i problemi koji su na konferenciji prezentirani, pokazali su koliko je ta suradnja ključna. "Ona postoji, ali je nedovoljna. U nekim destinacijama je zadovoljavajuća i tu se bilježi napredak, ali isto tako postoje primjeri gdje ona može i mora biti puno bolja i kvalitetnija. Svi koji rade i žive na turističkoj destinaciji trebaju shvatiti da imaju isti cilj i raditi na njemu te shvatiti da tu nema mjesta osobnim nesuglasicama, nego da trebaju svi zajedno promovirati i podići destinaciju pa će od toga onda svi profitirati", ističe Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T. Grad Ilok koji je već drugu godinu domaćin ove konferencije nacionalni je EDEN pobjednik kao destinacija Vukovar-Vučedol- Ilok. Ova nagrada, uključenje u razne prekogranične projekte te stalno povećanje broja dolazaka turista i noćenja dokaz su velikog potencijala ove destinacije. 

"Ilok je grad prepoznat po najbrojnijim proizvođačima u eno-gastro sektoru, a konferencije poput ove su odličan put za ojačavanje turizma", poručila je Marija Budimir, pročelnica Upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije. Ivica Miličević, direktor Turističkog ureda u TZ-u Grada Iloka pohvalio se brojkama koje su obilježile turizam u Iloku. "Imamo 176 ležaja i 23 vinarije, a osim vinskog, cvatu nam i kulturni i aktivni turizam zbog brojnih sadržaja koji se u našoj županiji nude. Ostvarili smo povećanje dolazaka od 32 posto u odnosu na 2016. godinu, točnije 9000 noćenja i čak 40 pristajanja kruzera. Uz dobru viziju, ciljeve i balansiranje jakosti i slabosti te uporan rad, vremenom se stvari pomalo mijenjaju.

Destinacijski ciljevi moraju biti zajednički i jasni, a to je moguće isključivo u situaciji i sredini gdje svi skupa te pojedinačno, svaki segment, svaka pravna i fizička osoba pa i građani, rade ono za što su zaduženi, ono što žele, mogu i što svi zajednički vide kao dugoročnu perspektivu", zaključuje Miličević. U Iloku se smjestilo i turističko naselje Stari podrum, vinski objekt koji je nasljeđe i pokazatelj duge tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. U sklopu Starog podruma nalaze se istoimeni restoran, suvenirnica i 18 soba. Osim gastronomskih tradicionalnih specijaliteta jedna od vrijednosti i atraktivnosti ovoga turističkog naselja su dva vinska podruma iz 15. i 18. stoljeća, koji više od pet stotina godina stvaraju i njeguju vrhunska vina koja dozrijevaju u bačvama od slavonskog hrasta te čuvaju dragocjenu arhivu u kojoj su i boce arhivskog traminca s krunidbe na engleskom dvoru, a koje koštaju vrtoglavih 54.000 kuna.

Turisti traže autohtonost
Sama konferencija održana je na Ladanjskom imanju Principovac s čijeg se vidikovca pruža pogled na Ilok, Srijem i Bačku, a gosti ovog imanja imaju mogućnost uživanja uz čašu vina i gastro ponudu, igranje golfa, tenisa i badmintona ili u pogledu na nepregledne vinograde. Luksuzno i moderno uređeni apartmani kategorizirani s četiri zvjezdice smješteni su na brežuljku usred vinograda, a u nastavku imanja je i svečana sala.  "Sala nam je primarno za svadbe, no organiziramo i druge domjenke i svečanosti. Ove godine imat ćemo 37 svadbi, a 2019. godina nam je popunjena već sada 60 posto. Uskoro na ovoj lokaciji planiramo izgraditi hotel s pet zvjezdica, a osim luksuza naši će se gosti u sklopu wellness centra koji planiramo moći okupati u vinu, točnije tramincu ili graševini", pohvalio se Damir Kmećko, voditelj turizma u Iločkim podrumima. 

Željka Balja, diplomantica turizma sveučilišnog smjera, voditeljica zdravstvenoga turizma i specijalizantica za oglašavanje i odnose s javnošću odgovorila je na pitanje tko sve upravlja destinacijom. "Moramo biti inovativni u kreiranju ponuda i inovativnost prilagoditi podneblju", istaknula je Balja.  Romana Bunčić, vlasnica internetske turističke agencije DMC 4 Godišnja doba, govorila je o destinacijskim menadžment kompanijama i o primjerima dobre prakse i problemima s kojima se susreću. "Moslavina i njena vinska cesta su nadomak Zagreba i često odredište mnogim izletnicima, a i stranim turistima. Kao dobar primjer vinarije koja njeguje tradiciju, nudi gostima jedinstven događaj i autohtonost podneblja istaknula bih Vinariju Trdenić koja ima 80 godina tradicije", poručuje Bunčić.

Dobre primjere iz prakse dao je i Matej Perkušić, direktor Turističke zajednice Baranje koji je govorio o brendiranju Baranje kao turističke eno-gastro destinacije. "Samo na području Baranje imamo 13 malih vinarija i dio smo EU vinske ceste, a uz naša autohtona jela bio bi grijeh ne brendirati nas kao eno-gastro destinaciju. Kad govorimo o tome, nema šanse da se išta dobro dogodi bez suradnje privatnog i javnog sektora", pojasnio je Perkušić. Upravo to ih je ponukalo na organiziranje vinskih i gastro manifestacija koje iz godine u godinu privlače sve više posjetitelja, poput Wine and Walka u kojoj sudionici hodaju 12 kilometara i na svakom kilometru ih čeka jedna vinarija baranjskog kraja. "Prve godine imali smo 80 ljudi, druge dvjesto, a ove godine ih očekujemo više od 300", kaže Perkušić. Tu su i manifestacije Gastrofest, Vinski maraton, Čvarak fest, Ribarski dani u Kopačevu kao i brojne druge kojima je cilj promovirati ono što Baranja nudi i po čemu je poznata. 

Očuvanje kulinarske baštine
Ivanka Luetić Boban, stručna suradnica u javnoj ustanovi RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, predstavila je projekt Kulinarska Baština Splitsko-dalmatinske županije kao dijela kulinarske baštine Europe. "Cilj nam je očuvanje kulinarske baštine, a iza ove naše oznake stoji hrana koja je spremljena na naš način i koja  je rasla kod nas", pojašnjava Luetić Boban.

Projekt je u Europi aktivan već više od 20 godina, a krenuo je od Švedske i Danske s ciljem da se oživi selo i da se kroz poljoprivrednu proizvodnju ojača i kulinarska baština. Splitsko-dalmatinska županija preko članstva u europskoj regionalnoj mreži Culinary Heritage Europe otvara novi oblik međunarodne suradnje kojom se dobiva međunarodno priznata oznaka i standard kvalitete. Naravno, to otvara niz novih mogućnosti za prezentaciju autohtonih dalmatinskih jela na stranim tržištima. U projektu Kulinarska baština Splitsko-dalmatinske županije sudjeluje 35 članova od restorana, proizvođača, uzgajivača pa do trgovina tradicijskih i domaćih proizvoda. Projekt obuhvaća tradicionalna jela poput sinjskih arambašića, torte Makarane ili pak poljičkoga soparnika. 

"U pitanju je projekt  koji se mora širiti i na druge županije, zemlja smo koja itekako ima što za pokazati i zaštititi", zaključila je Luetić Boban. Peter Misja, načelnik općine Podčetrtek, pokazao je zašto je ta slovenska općina izvrstan primjer uspješne suradnje javnog i privatnog sektora. "Jedna smo od najuspješnijih općina u EU fondovima. Iako je potrebno puno ulaganja, sav taj trud se na kraju isplati. Mi smo konkretno ostvarili već 31 europski projekt i planiramo tu brojku još povećati. Uložili smo u infrastrukturu pa nam i broj noćenja raste, a manifestacije koje organiziramo privlače svake godine sve veći broj turista", tvrdi Misija.