Lani je u svijetu bilo čak dvije milijarde korisnika interneta i pet milijardi korisnika mobitela. Samo u Europi je broj onih koji su online od 2010. porastao je za dvadesetak posto, da bi lani dosegao brojku od 430 milijuna, što znači 65 posto europske populacije.
Rezultati su to nedavno objavljenog istraživanja Mediascope Europe koje je u 2012. provedeno u 28 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Prema istraživanju, penetracija interneta u porastu je i u Hrvatskoj, a čak 64 posto stanovnika koristi internet, što od europskog prosjeka odudara tek jedan posto.
Povećanje 15 posto
Generalno gledajući, stanovnici Europe na internetu u prosjeku provode 14,8 sati tjedno, što je povećanje za 15 posto u odnosu na 2010. Ipak, vodeći medij među Europljanima još je uvijek televizija koja se u prosjeku gleda skoro 17 sati tjedno, ili 11 posto više nego 2010. Radio se u Europi, u prosjeku, sluša jednako kao i prije, dok je vrijeme čitanja novina palo neznatnih dva posto, na 4,6 sati tjedno. Europske trendove uglavnom prate i Hrvati koji nešto više gledaju televiziju, surfaju i slušaju radio, ali manje čitaju novine i magazine. No osim što je internet postao sveprisutan medij, načini na kojima se ljudi spajaju na njega sve se više mijenjaju. Sve se manje koriste stolna računala, više je onih koji na internet idu preko laptopa, a čak 44 posto koristi smartphoneove. Sve je popularnije i korištenje tableta, a u tome prednjače Norvežani, s čak 26 posto onih koji ga koriste. Sve to, dakako, važno je da bismo dobili sliku o tome koliko se utjecaj i konzumacija medija posljednjih godina sve više mijenja. Ali onima kojima je to možda najbitnije su oglašivači koji sve više osluškuju kako njihovi potrošači provode slobodno vrijeme.
Jilek
Po vremenu provedenom uz internet bolji smo od europskog prosjeka, ali to ne prate i oglasni budžeti
No trendovi konzumacije medija u Hrvatskoj ne prate i trendovi u oglašavanju. "Po vremenu provedenom uz internet bolji smo od europskog prosjeka, ali to ne prate i oglasni budžeti. Naime, prosječan udio oglasnih budžeta koji ide na intenret u Europi je 24,3 posto, dok smo u Hrvatskoj na razini između šest i sedam posto. Dakle, tek na jednoj četvrtini prosjeka Europe", komentirao nam je ovo istraživanje Jan Jilek iz IAB-a Hrvatska. Hrvatska je uz to, dodaje on, među rijetkim zemljama u Europi koja je u 2012. zabilježila pad vrijednosti tržišta internet oglašavanja, dok je prosječan rast u Europi bio 12 posto, a vrijednost ukupnog tržišta internet oglašavanja bila je 24,3 milijarde eura. Istraživanje Mediascope Europe pokazalo je i kako ne postoji prosječan europski internet korisnik, a razlike se uočavaju posebno kod istočnoeuropskih zemalja, koje u nekim segmentima dosta odstupaju od prosjeka.
Društvene mreže
Primjerice, Grci blogove koriste čak 100 posto više od europsko prosjeka, Nizozemci najviše doprinose rejtinzima i kritikama te najšeće daju odgovaraju na proizvode i usluge. Portugalci su specifični jer ih preko 90 posto (onih koji su online) koristi profesionalne društvene mreže (što je 28 posto više od europskog prosjeka), dok se Bugari u virtualnom prostoru izdvajaju po tome što internet najčešće koriste za telefonske pozive – koriste Skype čak 89 posto više od prosječnog Europljana. Uz to, više od prosjeka koriste i društvene mreže, i to za četvrtinu. Rumunji pak internet najviše koriste za dopisivanje, a Ukrajinci najviše skidaju glazbu. Iznad europskog prosjeka glazbu na internetu slušaju i korisnici interneta u Srbiji, a Poljaci online najviše slušaju radio.Od svih europskih stanovnika, najviše vremena na internetu provode Ukrajinci, i to 20 sati tjedno, što je pet sati više nego Hrvati koji po ničemu zapravo bitnije ne odskaču od prosječnog Europljana. Zanimljivo je da je na internetu sve više starijih od 55 godina, a većina ih tamo čita vijesti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu