Potencijal kreativnih industrija u inozemstvu pretvoren je u stvarnu ekonomsku prednost i jedan od ključnih faktora rasta BDP-a. Iako brojne hrvatske agencije i pojedinci vlastite ideje i usluge izvoze u SAD i diljem Europe, istovremeno na domaćem tržištu ostvarujući više od 15 milijardi kuna prihoda godišnje, da bismo dosegli status kakav kreativa ima na globalnoj razini potreban je zajednički trud svih uključenih, proaktivnost samih kreativaca i njihovo međusobno profesionalno udruživanje, kao i potpora koju od institucija mogu dobiti kroz zakonodavstvo i porezne olakšice.

Mišljenje je to Sanje Petek Mujačić, izvršne direktorice agencije Bruketa&Žinić koja je na čelo jedne od najviše nagrađivanih reklamnih agencija u jugoistočnoj Europi došla 2012. godine. Iste su godine Bruketa&Žinić proglašeni i drugom najučinkovitijom neovisnom reklamnom agencijom na svijetu, a od osnivanja 1995. za svoj su rad dobili preko 400 međunarodnih nagrada za efikasnost i kreativnost.

Kakav je točno status kreativnih industrija u Hrvatskoj, a kakav vani?
Kreativna industrija jedan je od ključnih elemenata razvoja i gotovo da ne postoji djelatnost koja u sinergiji s kreativnom industrijom ne može učiniti svoj proizvod funkcionalnijim, optimalno prilagođenim zahtjevima i potrebama potrošača (bilo da se radi o estetskoj ili funkcionalnoj komponenti). U Europi je vrijednost kreativnog sektora 535,9 milijardi eura prihoda godišnje, odnosno 4,2 posto BDP-a Europske Unije, što čini 7,1 milijun radnih mjesta. U svijetu je to 2,25 bilijuna dolara prihoda godis?nje i čini 3 posto svjetskog BDP-a. U Hrvatskoj, u koncipiranju, razvoju i plasmanu proizvoda, potencijal kreativne industrije još uvijek nije sasvim iskorišten. Studija Ekonomskog instituta u Zagrebu pokazala je da kulturne i kreativne industrije Hrvatske, čiji je dio i industrija oglašavanja i tržišnog komuniciranja, ostvaruju 2,3 posto bruto nacionalnog dohotka. Ovaj sektor izuzetno je otporan na gospodarsku krizu te zapošljava više od 42 tisuće ljudi što je tri posto ukupno zaposlenih u zemlji. Ali postoje pozitivni pomaci – pokreću se projekti promicanja vrijednosti kreativne industrije kroz razne klastere, mapiranja, inicijative, neke su tvrtke prepoznale važnost dizajna (kreative) u samoj srži svog proizvoda i branda, poput Borova, Prostorie, Ghetaldusa.

Na koje se danas načine osvaja cyber medijski i oglašivački prostor? Koje su pri tome navike i načini komunikacije postali isključivo stvar prošlosti?
Svjedoci smo povijesne transformacije medijskog oglašavanja koje se odmiče od tradicionalnih medija ka digitalnim platformama. Prije interneta, oglašavanje je bilo slično auto-pilotu. Mjerljivost učinkovitosti i rezultata kampanje bilo je kompleksno i podaci su stizali naknadno. S pojavom interneta iz temelja se promijenio pristup oglašavanja, kao što je I dolazak društvenih mreža promijenio ljudsko poimanje komunikacije, pa korisnici više ne žele samo biti informirani već žele sudjelovati, biti prisutni i dati svoje mišljenje o brandu ili proizvodu. Navike potrošača su se promijenile, trendovi i vijesti kreću s društvenih mreža i spuštaju se u ostale kanale, a iskustva se kreiraju u pokretu putem pametnih telefona. Navika koja polako postaje stvar prošlosti je podređivanje životnog stila i vremena masovnim medijima.

Koliko smo kreativni i otvoreni za različite tipove sadržaja kao i platforme s kojih nam isti dolaze?
Otvoreni smo i kao kreatori i kao konzumenti sadržaja. Svi mi imamo potrebu za isticanjem, eksponiranjem i pripadanjem pri čemu je internet savršeni alat za postizanje tog cilja. Upravo velika popularnost raznih digitalnih platformi i društvenih mreža ukazuje na sklonost i preferenciju ljudi za novim iskustvima i sadržajima. Brandovi su to rano prepoznali i trude se potrošačima ponuditi relevantan sadržaj u pravom trenutku, onom u odnosu branda i potrošača.  S druge strane, upravo je to i dovelo do "overloada" sadržaja, obzirom na veliki interes i jedne i druge strane. Maknuo se fokus s medija i formata na sadržaj i rezultate, te je potrebno mnogo znanja i vještina da se u takvim okolnostima uspješno prenese poruka.

Odakle crpite energiju, ideje, inovaciju?
Energiju crpimo iz ljubavi prema poslu kojim se bavimo i iz stalne želje da stvaramo, propitkujemo i otkrivamo nove mogućnosti. Vjerujemo da ideje i kreativnost ne poznaju granice i da je sve moguće. Ideje crpimo iz promatranja i analize potreba i ponašanja potrošača, propitkujemo što ciljnu grupu pokreće, motivira, koju potrebu im želimo zadovoljiti i koji osjećaj kod njih želimo potaknuti. Upravo na tu fazu razvoja – analize i planiranja iskustva potrošača stavljamo veliki fokus u rješavanju poslovnog izazova klijenta. Osim toga, pratimo trendove i razvoj tehnologije, upijamo sve što se događa u svijetu i kod nas. 

Kako uspjeti

Što je danas najvažnije za uspješno marketinško komuniciranje?
Osnova je zapravo ostala ista: ključno je razumjeti i predvidjeti potrebe potrošača i biti spreman s porukom koja odgovara na njegovu potrebu. To nam, kroz prikupljanje i primjenu big data – agregirani, segmentirani svakodnevni input o ponašanju potrošača, omogućava današnja tehnologija. Radi se o gomili informacija koje se prikupljaju iz različitih izvora, i offline i online. Podaci se kontinuirano evaluiraju i transformiraju u smjernice za strategiju, taktičke operacije i medijski zakup, sve do optimizacije kreativnih rješenja, dizajna, pozicija, kanala u realnom vremenu.