Slučaj 12 Šapčana koji su nakon što su jeli gljive hitno na liječenje upućeni u Centar za kontrolu trovanja na VMA u Beogradu izazvao je veliku zabrinutost. Zna se da su pacijenti u vrlo teškom stanju, ali da nisu životno ugroženi. Kakvi se simptomi mogu javiti ako ste kojim slučajem kupili otrovne gljive?

Trovanje gljivama se stručno naziva micetizam i kada se o ovome govori, najčešće se misli na one najopasnije vrste gljiva koje su smrtno otrovne. Međutim, nisu svi toksini iz gljiva podjednako štetni po ljudski organizam, a pogotovo nisu gljive u kojima je toksin izoliran obavezno i smrtonosne, piše B92.

Foto: Pixabay

Početni simptomi trovanja u svim slučajevima su uglavnom slični. Svako trovanje počinje želučanim tegobama (mučnina, vrtoglavica, bolovi u trbuhu i proljev). Simptomi trovanja gljivama javljaju se pola sata nakon jela, ako se radi o slabijem trovanju, koje ne dovodi do smrtnih posljedica. U slučaju dužeg inkubacijskog perioda, kada se znakovi trovanja javljaju šest do osam sati nakon konzumacije, radi se o teškom trovanju, često s tjelesnim oštećenjima, čak i s mogućnošću smrtnog ishoda. Simptomi se mogu javiti čak i 24 sata nakon što ste jeli otrovne gljive.

Vječna dilema

Stručnjaci otkrivaju treba li gljive prati ili četkati, evo i koju grešku rade mnogi

Smatra se da je reakcija ljudskog organizma na otrovnost gljiva često sasvim individualna. Alergijske reakcije na gljive, kao i reakcija na pokvarene gljive ili trovanje gljivama sakupljenim na zagađenom tlu također su oblik trovanja gljivama i mogu izazvati izuzetno jake simptome i snažne želučane probleme. Ipak, oni nisu razlog da gljivu koja je izazvala takvu reakciju svrstamo među otrovne.

Kako toksini iz gljiva djeluju na organizam?

S obzirom na posljedice koje toksini ostavljaju na naš organizam, mogli bismo ih podijeliti na: blago toksične, srednje toksične i vrlo toksične. Važan je i način pripreme, kao i to da otrovnost nekih vrsta izgleda varira po geografskoj lokaciji i povećava potencijal trovanja, čak i kod točno identificiranih gljiva.

Suprotno nepisanom pravilu u toksikologiji, kod trovanja gljivama smatra se da je opasnost veća ako od konzumiranja gljive do prvih simptoma prođe više vremena.

Simptomi trovanja gljivama varirati od neznatnog bola u stomaku, do smrti i obično je rezultat konzumiranja divljih gljiva zbog zamjene s nekom jestivom vrstom. Najčešći razlog ove zamjene je velika sličnost po boji i generalnoj morfologiji otrovnih i jestivih gljiva.

Tipovi trovanja

Blago toksične gljive uvjetno mogu izazvati, a to ovisi o toksinima koji se u njima nalazi: alergijsko, gastrointestinalno i psihosomatsko trovanje.

Prva i najčešća je alergijska reakcija, ove toksikacije ne ostavljaju nikakve posljedice na organizam, nakon što simptomi prođu. Simptomi gastrointestinalnog trovanja se očituju nakon 15 minuta od konzumiranja gljiva. To su: mučnina, glavobolja, povraćanje i proljev. Trovanja uglavnom prolaze bez većih posljedica, a rijetko se javljaju oštećenja bubrega.

berba

Budite oprezni: Neke od najotrovnijih gljiva na svijetu rastu i u Hrvatskoj

Psihosomatsko trovanje se javlja u roku 15 minuta do 2 sata od konzumiranja gljiva. Tu spadaju razne vrste otrova koje djeluju na živčani sustav izazivajući različite halucinacije.

Foto: Pixabay

Simptomi trovanja u obliku muskarinskog i panterinskog sindroma javljaju se u intervalu od 30 minuta do 4 sata nakon jela. Osim na probavni trakt, oba imaju djelovanje na centralni živčani sistem. Muskarin djeluje na umrtvljenje nervnog tkiva, dovodi do pospanosti, a veće količine izazivaju komu.

Kod giromitrinskog sindroma prvi simptomi trovanja se javljaju u periodu od 5 do 48 sati od konzumiranja gljiva. Giromitrin je kumulativni otrov, taloži se u našoj jetri. Simptomi počinju probavnim smetnjama, zatim dolazi do psihičkih smetnji, gubitka mišićne kontrole, groznice i na kraju do oštećenja bubrega i jetre, što može dovesti do smrtnog ishoda.

Što učiniti kada se neko otruje gljivama?

Kod svih navedenih sindroma trovanja koji napadaju jetru i bubrege važno je što prije stići do liječnika. Međutim, kada za to ne postoji mogućnost, da bi se što brže reagiralo neophodno je izazvati povraćanje, uz pomoć prstiju ili otapanjem kuhinjske soli u mlakoj vodi.

Opći principi tretmana trovanja gljivama podrazumijevaju najbržu moguću eliminaciju otrova, dok tretman za odgovarajući slučaj mora podleći specifičnoj proceduri. Na primjer kod muskarinskog sindroma za tretman se koristi atropin koji se dobiva iz otrovne biljke velebilje (Atropa belladonna). Kako bi se utvrdio uzrok trovanja potrebno je sačuvati sve ostatke hrane kao i ispovraćani sadržaj i stolicu.