Diplomant Tekstilno-tehnološkog fakulteta, dvadesetpetogodišnji Đakovčanin Saša Hortig na globalnoj se modnoj sceni našao već u studentskim danima. Njegova kolekcija i diplomski rad nazvan 'The New Revolutionaries' početkom srpnja ove godine objavljenja je u talijanskom izdanju jednog od najpoznatijih modnih časopisa na svijetu, Vougeu.

Uvrštavanje u Vogue, koji poznavatelji nerijetko nazivaju i modnom Biblijom stvar je prestiža, a unutar svijeta mode i jedno od  mjerila uspjeha. Saša Hortig je tu magičnu granicu upravo prešao. Do ovog i nekolicine drugih međunarodnih uspjeha došlo je prijavom diplomske kolekcije 'The New Revolutionaries' (TNR) nastale pod mentorstvom prof. Jasminke Končić na Talent Call by Vogue Italia te prijavom na platformu Not Just A Label (NJAL).

Nakon što je talijanski Vogue Hortigu prozvao jednim od najboljih mladih dizajnera i stavio ga uz bok talentima s najvećih akademija i škola za modni dizajn, slijedilo je i prepoznavanje visoke kvalitete rada TNR od strane scouta NJAL platforme i svrstavanje kolekcije u kategoriju 'Black Sheep' – odnosno selekciju dizajnera iz NJAL communityja za koju scouting team smatra da su posebno inovativni, jedinstveni i upečatljivi. Hortig se tako unutar kolekcije The New Revolutionaries poigrao dimenzijama odjeće pa su komadi pobjedničke linije zapravo ili predimenzionirani ili umanjeni i svakako nekonvencionalni.  

Uspješne suradnje i izlaganja
Ipak, Hortig je uspjehe počeo nizati još za ranijih studentskih dana kada je imao priliku prikazati se na strukovnom natjecanju mladih dizajnera sastavljenom od internacionalnih žiratora Modni Ormar 2012. godine, osvojivši tada drugo mjesto novinarskog žirija. Nakon toga je slijedila pobjeda na Portanova Fashion Incubatoru 2013. godine što je bila i prva velika potvrda da je smjer za koji se zajedno s kolegicom Petrom Vuletić i pod brandom VULETICHORTIG odlučio – ispravan put.

 "Riječ je o najdugovječnijem i najutjecajnijem nacionalnom natjecanju za neafirmirane modne dizajnere u regiji i osvajanje titule 'najbolji mladi dizajner' na Incubatoru nam je definitivno bio vjetar u leđa i dobar poticaj za nastavak rada. S organizacijskim timom Portanova Fashion Incubatora sam i danas u kontaktu i svakako preporučujem svima koji se žele baviti poslom modnog dizajnera da se prijave na sudjelovanje. Nakon toga su uslijedile vrlo uspješne suradnje i izlaganja na najvećim tjednima mode u Hrvatskoj: Fashion.hr te Cro A Porter. Ne bih izdvajao imena omiljenih suradnika, samo bih htio iskoristiti ovu priliku da se još jednom zahvalim svima na divnoj suradnji i nadam se da će ih u bliskoj budućnosti biti još", ispričao je Hortig za Poslovni dnevnik.  

Daljnje obrazovanje u fokusu
Ističe i da je zadovoljan vlastitim plasmanom, ali i obrazovnim sustavom u Hrvatskoj. Kaže da kvaliteta stečenog formalnog obrazovanja ima puno prostora za rast i napredak, no time se ne izdvaja od općenite situacije u obrazovanju u Hrvatskoj. "Kao pozitivnu stranu cjelokupnog studija izdvojio bih diplomski studij modnog dizajna pod mentorstvom Jasminke Končić kao vrlo dobro koncipiran program sa vizijom postavljanja kvalitete studentskih radova na razinu onih sa europskih, u modnom svijetu visoko kotiranih akademija i škola za modni dizajn", smatra Hortig. Otkrio je da se u bliskoj budućnosti vidi unutar modne industrije, okružen pozitivnim i visoko kreativnim radnim okruženjem.  

"Ova podrška inozemnih te u modnom svijetu vrlo respektabilnih portala potvrda mi je da je način na koji promišljam o odjeći na razini najboljih svjetskih studentskih radova u kategoriji modnog dizajna, te kao takva nudi bolju mogućnost daljnjeg osobnog i profesionalnog razvoja van granica Hrvatske", kaže Hortig. Kao jedinu prepreku u dosadašnjem radu naveo je nedostatak vremena jer kao redovan student nije imao previše prostora za vanfakultetske aktivnosti i profesionalni razvoj, ali uz dobru organizaciju i ta se prepreka s vremenom ipak uspješno svladala.

Trenutno planira zadržati fokus na daljnjem stjecanju iskustva i obrazovanja, dok je upuštanje u konkretne poduzetničke vode odgodio dok se sasvim ne upozna sa funkcioniranjem tržišta. Pitali smo ga i što smatra najvećim problemom s kojim se mladi danas u Hrvatskoj susreću, jer je bilo zanimljivo iz prve ruke saznati koja je formula uspjeha već u njegovim godinama.  "Mladima danas najčešće nedostaje hrabrost i vizija", zaključio je jednostavno perspektivni mladi dizajner koji bi, kako je krenulo, uskoro mogao biti zatrpan poslom.