Slobodni mediji savjest su svakog liberalnog demokratskog društva, no iako se većina zemalja svijeta svrstava u taj model, u mnogima postoji niz, više ili manje institucionaliziranih, pokušaja da se mediji drže pod kontrolom politike i interesnih skupina ili čak i – ušutkaju.

Jedan od najrafiniranijih načina za to su masovne tužbe protiv medija, tzv. Strateške tužbe protiv javnog interesa – SLAPP. Riječ je o tužbama koje nemaju zapravo nikakve pravne ili logične razloge, ali u velikoj mjeri otežavaju i ograničavaju djelovanje novina i novinara zbog dugotrajnih sudskih procesa te troškova i vremena vezanog za te postupke.

Praksa takvih tzv. SLAPP (eng. Strategic Lawsuit Against Public Participation) tužbi postala je u zadnje vrijeme poseban izazov i za hrvatske medije koji se svakodnevno bore s tim problemom. Prema Podacima Hrvatskog novinarskog društva (HND) trenutačno se u Hrvatskoj vodi gotovo tisuću sudskih procesa s ukupnim odštetnim zahtjevom od 80-ak milijuna kuna.

Zovko: najgori smo
Iako je takva praksa prisutna već duže vrijeme u našoj zemlji, sada je napokon postignut konsenzus struke, pravosuđa te vlasti da se tome pokuša stati na kraj. Kako nam pojašnjava Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstvo kulture i medija, lani je napravljena Stručna radna skupina koja bi trebala dokinuti ovu pojavu.

“Što se tiče pokrenutih kaznenih postupaka, u 2021. bilo je ukupno na svim sudovima u Hrvatskoj zaprimljeno 34 kaznenih postupaka, najmanje u posljednjih šest godina. U pokrenutim kaznenim postupcima najveći je broj odbačaja privatnih tužbi, obustava postupka i oslobađajućih presuda u korist novinara, odnosno od ukupno 52 riješenih kaznenih predmeta u 2021. godini, 27 sudskih postupaka je obustavljeno, odbačeno je 12 privatnih tužbi, šest je oslobađajućih, jedna odbijajuća, dok su donesene samo tri osuđujuće presude s obrazloženjem.

Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u cijeloj 2021. pokrenuto je ukupno 380 postupaka u kojima su optuženici novinari, dok je u 2020. broj pokrenutih postupaka iznosio 489, u 2019. bilo ih je 416, a 2018. pokrenuto je 501 parničnih postupaka”, navodi Vaniček-Fila.

Iz Ministarstva dodaju da je službeno istraživanje o SLAPP tužbama u zemljama EU ono koje daje CASE novinarsko udruženja (Coalition Against SLAPPs in Europe). U najnovijem izvješću iz ožujka 2022. izvijestilo je da su u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2021. podnesene ukupno 33 SLAPP-tužbe, a prema tom istraživanju više SLAPP tužbi nego u Hrvatskoj bilježi se u Malti (42), Sloveniji (41), Bosni i Hercegovini (40), te Poljskoj (119) i Francuskoj (50).

Predsjednik HND-a, Hrvoje Zovko, ocijenio je da u Hrvatskoj možemo govoriti o “kulturi tužakanja novinara i medija te sustavnoj agresiji kako bi se novinare zastrašilo i kako bi oni sami pribjegli autocenzuri”, a u čemu sudjeluju svi – od lokalnih “šerifa”, neovisno koje su političke opcije, političara, sudaca i sutkinja.

Pri tome je iznio i ocjenu kako je Hrvatska najgora zemlja u Europi po pitanju SLAPP tužbi. No, HND istodobno upozorava da u Hrvatskoj, kao uostalom i u cijeloj Europi, pojam tzv. SLAPP tužbi još uvijek nije jasno definiran zbog čega je još uvijek teško odrediti koje su to tužbe koje bi se mogle svrstati u tu kategoriju.

Na manjkavost same statistike upozoravaju i pravni stručnjaci poput Hrvoja Lisičara, izvanrednog profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji ističe da je svako prikupljanje podataka i analiza stanja dobrodošlo.

“Prema dostupnoj službenoj statistici Ministarstva pravosuđa i uprave s kraja prošle godine broj parničnih predmeta za naknadu štete iz medija i ispravak informacija posljednjih pet godina je na godišnjoj razini više-manje ujednačen.

Radi se o oko 400 novih predmeta godišnje. S druge strane istraživanja koje je proveo HND govori o 951 aktivnoj tužbi protiv novinara i medija, dok prethodno spomenuta statistika Ministarstva ukazuje da je krajem prošle godine bilo 858 takvih neriješenih predmeta. Problem s navedenim statističkim podacima jest u tome što oni obuhvaćaju samo ukupan broj predmeta pokrenutih protiv medija u Hrvatskoj, a ne govore o broju eventualnih SLAPP tužbi.

Kako bi se utvrdio barem približan broj tužbi koje bi se mogle označiti SLAPP tužbama potrebno je prethodno utvrditi jasne kriterije za označavanje takvih tužbi, pa tek nakon toga prikupiti relevantne podatke.

Ovdje je važno naglasiti da pogrešno definiranje i tumačenje fenomena SLAPP tužbi, te neosnovano označavanje nekih tužbi podnesenih protiv medija kao SLAPP, bez primjene prethodno utvrđenih objektivnih kriterija, može predstavljati problem u borbi protiv tog fenomena.

Time se disperzira rasprava o ozbiljnom problemu koji takve tužbe predstavljaju za medije i društvo u cjelini, te odmaže javnoj raspravi i poduzimanju akcije u svrhu njihova suzbijanja. Postiže se upravo suprotan efekt, zato što se oni koji podnose SLAPP tužbe prvenstveno oslanjaju na pravnu nesigurnost”, komentirao je profesor Lisičar.

U pripremi novi zakon
Zbog svih ti problema u Ministarstvu kulture i medija oformili su Radnu skupinu za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tužbi gdje su na jednom mjestu okupili sve ključne stručnjake – predstavnike medijskog sektora (novinara i nakladnika), strukovnih novinarskih udruga (HND i SNH), Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore, akademske zajednice te Ministarstva kulture i medija i Ministarstva pravosuđa i uprave i tako potaknuli dijalog, razmjenu znanja i iskustava, ali i edukaciju kako bi se zajednički pronašli učinkoviti načini za zaustavljanje pokretanja SLAPP tužbi.

Jasna Vaniček-Fila procjenjuje da bi rezultati njihova rada trebali biti vidljivi već do kraja ove godine kad bi se u novom Zakonu o medijima našla i regulativa koja uređuje ovu materiju.