Jedna stvar koju svakako želite zapamtiti kako biste ostali mentalno oštri jest da vaše prehrambene navike s vremenom mogu ubrzati pad pamćenja i druge pokazatelje slabljenja kognitivnih funkcija koji su povezani sa starenjem mozga. Iako još uvijek učimo o različitim oblicima i uzrocima demencije i Alzheimerovoj bolesti, sve više istraživanja sugerira da naša prehrana igra ključnu ulogu, piše Eatthis.

“Ono što jedemo utječe više od našeg tijela; također utječe na naš mozak”, kaže Uma Naidoo, nutricionistica i psihijatrica.

Redovita konzumacija nezdrave hrane može ugroziti vašu moć mozga baš kao što može povećati vjerojatnost da ćete doživjeti druge poremećaje povezane sa starenjem, kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2 i rak.

Previše crvenog mesa

Studija objavljena u European Heart Journalu otkrila je da prekomjerna konzumacija crvenog mesa može povisiti razinu trimetilamin N-oksida (TMAO), nusproizvoda metabolizma crijevnih bakterija. Visoke razine TMAO mogu biti povezane s većim rizikom od srčanog i moždanog udara.

Foto: Pixabay

“Osim toga, promjene u crijevnim bakterijama mogu povećati naslage amiloida, pridonoseći tako Alzheimerovoj bolesti”, piše dr. Naidoo u svojoj knjizi This is Your Brain on Food.

Šećer od trske i visokofruktozni kukuruzni sirup

Fruktoza je šećer u zdravom voću, ali također se nalazi u šećeru od šećerne trske i visokofruktoznom kukuruznom sirupu, jeftinom tekućem zaslađivaču koji proizvođači hrane dodaju prerađenoj hrani kako bi poboljšali okus i natjerali nas da je jedemo još više. Obje spomenute vrste šećera toliko su prisutne u našoj hrani, od bezalkoholnih pića, slatkiša, začina, preljeva za salatu, konzerviranih juha, peciva do kruha, i mogu predstavljati značajnu opasnost za mozak tijekom godina pretjeranog konzumiranja tih namirnica.

Zdravlje i prehrana

Evo 14 razloga zbog kojih ste stalno gladni, čak i nakon jela

Studije na glodavcima sugeriraju da bi uzimanje velike doze fruktoze mogle promijeniti sposobnost moždanih stanica da signaliziraju jedna drugoj i uzrokovati gubitak pamćenja te poremetiti učenje. Rezultati sugeriraju da “dugotrajna prehrana bogata fruktozom mijenja sposobnost vašeg mozga da uči i pamti informacije”, rekao je za Science Daily dr. Fernando Gomez-Pinilla, istraživač s UCLA.

Prerađena hrana

Pratite koliko često otvarate kutiju s hranom ili limenku tijekom dana. To bi  vam moglo otvoriti oči. Nedavna studija povezala je unos više od 20% dnevnih kalorija iz prerađene hrane s bržim kognitivnim padom, pamćenjem i izvršnim funkcijama poput žongliranja s više zadataka odjednom.

Foto: Pixabay

Istraživanje je utvrdilo da su muškarci i žene koji su jeli najviše prerađene hrane 28% brže izgubili pamćenje, pažnju, tečnost govora i vizualne/prostorne sposobnosti u usporedbi s ljudima koji su jeli najmanje količine visoko prerađene hrane i namirnica. U kategoriju prerađene hrane uključena je unaprijed pripremljenu smrznutu hranu, čips , sladoled, kruh kupljen u trgovini, mješavine za kolače, žitarice, zapakirane grickalice i još mnogo toga.

Pržena hrana

Pržena hrana poput primjerice pomfrita i pržene piletine, smatra se ekstremno nezdravom. Rezultati velike studije na više od 18.000 ljudi iz regije na jugoistoku poznate kao “pojas moždanog udara”, gdje prevladava “južnjački prženi” stil kuhanje idu tome u prilog.

Foto: Pixabay

Veza između pržene hrane i upale krvnih žila dobro je utvrđena iz drugih studija. Ovaj, objavljen u Journal of Nutritional Science, pokazao je da su sudionici čija je prehrana uključivala najviše pržene hrane postigli najniže rezultate na testovima pamćenja i razumijevanja.