Što smo danas, što želimo biti sutra, na koji način želimo to postići?. Kako tvrdi Nikola Nikšić iz tvrtke Konter koja se bavi poslovnim savjetovanjem i ekonomskim uslugama, to je klasičan set pitanja koji se postavlja u pragmi strateškog menadžmenta.

"Uvažavajući okolnosti iz internog i eksternog okruženja, od izuzetne važnosti je kreirati primjerene, pobjedničke, strategije i stvarati preduvjete za njihove realizacije kroz sustavno upravljanje promjenama i unapređenjima", pojasnio je dugogodišnji predavač i savjetnik u područjima menadžmenta i ekonomije poslovanja. Strateški menadžment je, veli, proces utemeljen na pomno i pravilno provedenim internim i eksternim analizama, a rezultira prihvaćanjem koncepta i plana njegove realizacije koje su svi dionici potvrdili kao prihvatljivu dobitnu kombinaciju.

 "Nema menadžera i menadžerskih tehnika koje će zarađenu jedinicu na području strateškog menadžmenta pretvoriti u peticu u operacijama. Razvijenom, otvorenom i iskrenom komunikacijom između svih dionika u inicijalnom razdoblju razvoja poduzetničke ideje, mogu se pravovremeno razotkriti scenariji za stvaranje znatno veće potražnje, pretvaranje ne-kupaca u kupce, pretvaranje zadovoljnih u oduševljene kupce te postizanje visoke ocjene izvrsnosti", poručuje Nikšić. Objašnjava kako je, prema Demingovom PDCA ciklusa "planiraj – provodi – nadziri – mijenjaj i unapređuj", strateški menadžment proces koji se temelji na postupcima planiranja. 

Formula za uspjeh
Oni uključuju aktivnost usmjerenu prema racionalnoj upotrebi raspoloživih resursa, predviđanje budućih događaja, smanjivanje stupnja rizika, gubitka vremena i sredstava, raspored konkretnih aktivnosti u skladu s uvjetima u okruženju, temelj prilagodbe tržišnim, tehnološko-tehničkim, organizacijskim i financijskim uvjetima u poslovanju, sustav usporedbi učinkovitosti poslovanja te planiranje učinaka i troškova. Istraživanja pokazuju da ljudi svega 12% vremena  izdvajaju za promišljanja o budućnosti, dugoročnim konceptima i ciljevima. To često dovodi do značajnih grešaka koje se pretvaraju u teško rješive strukturne probleme. Ističe kako je velik neprijatelj u postupku strateškog planiranja i donošenja ključnih odluka varijabla "vrijeme".

"Pod pritiskom kratkoročnog, kao posljedica nestrpljivosti i neznanja, često možemo čuti: Hajdemo na brzinu izraditi novu strategiju, pa onda dalje raditi. Organizacije koje tako vrednuju proces strateškog i operativnog planiranja izlažu se velikom riziku i uvelike ovise o faktoru sreće", smatra Nikšić. U procesu izrade strategije kvalitetna analitička priprema izuzetno je važna, a pod pojmom "kvalitetna" podrazumijeva se izbjegavanje zamki prikupljanja i analiza prevelikih količina informacija. Kvantiteta ne jamči kvalitetu, često onemogućuje fokusiranje i dovodi do kašnjenja i gubitka vremena za "prave stvari".

"Na temelju informacija i ideja, preraspoređuju se resursi i provode organizacijske promjene kojima će se ideje  provesti kroz dvije kontrolne točke – strategiju i organizacijsku kulturu.  Uz ključne vrijednosti za održavanje uspješnosti na tržištu poput inovacije, izvrsnosti, timskog rada, poštovanja, poštenja, socijalne dobiti važne su dvije sposobnosti koje se temelje na kompetencijama na području upravljanja informacijama. To su sposobnosti segmentacije tržišta, odnosno sposobnost da se ostane strateški usmjeren samo na odabrani dio klijenata te sposobnosti diferencijacije, odnosno sposobnost da stvorite nešto drukčije i bolje. Bez toga sustav se polako, ali sigurno počinje raspadati˝, tvrdi Nikšić. 

Kreativno i spontano
U postavljanju temelja strateškog menadžmenta izuzetno je važno dati prednost kreativnosti i spontanosti. Kao sjajan primjer navodi načela poslovanja Ingvara Kamprada koji je dao novo značenje kreativnosti u Ikeai.  "Profit nam daje resurse, naglašava se korištenje profita pri poticanju kreativnosti u organizaciji. Važno je i postizanje dobrih rezultata malim sredstvima. Najlakša su rješenja za sve vrste problema često najskuplja, a kreativna rješenja rezultiraju poboljšanjima bez traćenja resursa. Jednostavnost je vrlina, što su organizacija i njezina rješenja složeniji, to je manje kreativnosti u igri. Ikea, primjerice, potiče zaposlenike da preispituju zašto se nešto radi baš na taj način i da se usude pokušati to napraviti drukčije", kaže Nikšić. Posljednje načlo govori kako je preuzimanje odgovornosti privilegija. Zaposlenike se podsjeća da iskoriste svoja prava i privilegije pri donošenju odluka i da preuzmu odgovornost. "Strah od pogrešaka je neprijatelj razvoja i korijen birokracije. Ovaj okvir je temelj strateškog menadžmenta", zaključuje Nikšić.