Gotovo tri bilijuna dolara iznosila je lani vrijednost najmoćnijih sto globalnih brendova.

Tvrde tako analitičari Milllward Browna svojom tradicionalnom TOP 100 Most Valuable Global Brands ljestvicom koja je ujedno i još jedan dokaz da su najveća korporativna imena našeg doba lani, nakon nekoliko sumornih kriznih godina, bili predvodnici globalnog oporavka. Naime, vrijednost 100 najvećih u 2014. je porasla za 12 posto, a usporede li se brojke s 2006. godinom, riječ je gotovo dvostruko većem iznosu. Ukupno gledano, stotinu najmoćnijih lani je svoju brend "težinu" povećalo za 310 milijardi dolara.

Štoviše, 10 od ukupno 14 kategorija u tom je smislu ostvarila dvoznamenkast rast, što je, tumače u Millward Brownu, najbolji pokazatelj da svjetsko gospodarstvo od oporavka korača prema novom uzletu. Nimalo neočekivano, tehnološke kompanije apsolutno su dominantne na ovoj globalnoj ljestvici. Ocrtava to i sam njezin vrh gdje prve tri pozicije drže "tech" divovi – Google, Apple i Microsoft. Što se tiče tempa rasta brend vrijednosti, najbolji skor imaju kompanije u industriji ljepote i izgleda, 10 najjačih imena te branše lani je svoju vrijednost povećala čak 29 posto.

Istodobno je samo 18 brendova izgubilo na vrijednosti u usporedbi s ljestvicom za prethodnu godinu u kojoj je takav negativan trend osjetilo njih 32. Kad je pak riječ o brendovima s najvećim potencijalom za budući rast, analitičari, naravno uz Apple i Google, istiću i  Facebook. Ta je društvena mreža, obrazlažu, i dalje inovativna i predstavlja brend bez kojih velik dio ljudi naprosto ne može. Tu je i Ikea koja se uspješno pozicionirala kao drukčija od ostalih u branši jer nudi povoljnu kvalitetu. I Red Bull je prozvan potentnim imenom, a svijetla budućnost predviđa se i PingAnu, Construction Banku i Verizonu. 

Vječni rivali
A što se događa među najboljima od najboljih? To je Google s trogodišnje vladavine svrgnuo Apple, barem tako ocjenjuje analiza ove analitičke kuće. No tu svakako treba napomenuti da su vodeće tri pozicije na različitim ljestvicama uspješnosti top brendova gotovo uvijek drukčije posložene, uglavnom zbog razlika u metodologijama koju pojedini analitičari koriste. No bilo kako bilo, na spomenutoj ljestvici vrijednost Googlea procijenjena je na 158,8 milijardi dolara i rasla je čak 40 posto. Najveći rival Apple, tvrde u Millward Brownu, na vrijednosti je izgubio 20 posto i nju sad procjenjuju na 147,8 milijardi dolara. Trećeplasirani IBM  je s minusom od četiri posto na iznosu od 107,5 milijardi, a Microsoft je rastao 29 posto na 90,1.  

Slijedi McDonalds s vrijednošću od 85,7 milijardi dolara, dok je Coca-Cola završila izvan Top 5, na šestom mjestu.Promatra li se ukupan skor globalnih brendova s obzirom na geografsku pripadnost, jasno je da su Sjeverna Amerika i Europa glavni pokretači rasta, dok su brendovi s BRIC tržišta usporili. U Millward Brownu napominju kako je samo 14 kompanija s brzorastućih tržišta dospjelo na njihovu ljestvicu, dok je godinu ranije bilo riječ o 17 imena. S druge strane, kineske kompanije ojačale su svoj plasman. Iako je njihov broj na Top 100 ljestvici u 2014. smanjen za jedan na 11, ipak je riječ o velikom napretku, s obzirom da ih je na tom elitnom popisu 2006. bilo tek dvoje. 

Slavni debitanti
Prošlogodišnji popis ove analitičke kuće pokazuje i da su na ljestvici debitirali LinkedIn i Paypal, najbržerastuće predvodi Tencent, dok je pretraživač Baidu skočio za 46 posto, što je, uvjereni su analitičari, dokaz rastućeg utjecaja kineskih brendova. Planetarno popularni facebook drugi je po veličini kad je u pitanju tempo rasta vrijednosti, u plusu je 68 posto.  Amazon, također novak na ovom popisu, imao je rast od 41 posto te je dosegnuo vrijednost od 64,3 milijarde dolara. I tu se opet vraćamo na zaključak kako su "tech" brendovi vladari ove ljestvice.

Gotovo trećina ukupne vrijednosti Top 100 brendova odnosi se baš na one iz tog sektora. S druge strane, trgovci imaju najmanje razloga za slavlje, ponajviše zbog uzleta online šoping kulture. Zanimljivo je da je lani vrijednost rasla, iako sporijim tempom, i brendovima koji nisu sinonim za zdrav život, koji je postao jedna od glavnih potrošačkih preokupacija novog doba. Kompanije koje se bavi brzom hranom ukupno su zabilježile rast od 10 posto, a bezalkoholna pića četiri posto. Iako telekomi nisu proživljavali najsvjetlije trenutke, branši je, ukupno gledano, vrijenost rasla osam posto. Energetski sektor doživio je, pak, najniži rast – svega tri posto.