Velika domaća sportsko-zabavna događanja su upravo u velikom naletu, i čini se da situacija u Hrvatskoj po tom pitanju nikada nije bila bolja. Niz raznih adrenalinsko-sportskih događanja koja njeguju timski duh, kao i individualni angažman pojedinca, događaju se u nas, barem smo dojma, neprestano, a kako bismo saznali nešto više o tome, porazgovarali smo s Juricom Baraćem i Markom Žunićem. Barać već godinama uspješno razvija sada već kultni brend Pannonian Challenge, koji je upravo na Sport Fest konferenciji u Poreču osvojio nagradu Jump u kategoriji sportski turizam, dok je Žunić organizator nedavno održane najveće regionalne poslovne utrke HT B2B utrke i suvlasnik B2Run licence.
– Iznimno samo sretan što smo proslavili 20. rođendan onako kako smo to nekada zamišljali, a usudio bih se reći i malo iznad toga! Prije desetak godina sam se pitao kako će to sve izgledati oko 2020. i gdje ćemo biti, jasno da smo imali viziju i plan, ali ni u peti nismo mogli naslutiti što ćemo sve proći u ovih posljednjih 10 godina. Stvarno je bilo ekstremno, kao i naš festival. Proživjeli smo gotovo sve, od bankrota do organizacije Svjetskog kupa, od kiše do najvećih temperatura i još bezbroj neplaniranih situacija, a gotovo sve situacije uključuju komarce. Pitam se samo što je sljedeće – navodi Jurica Barać, vjerojatno najveći krivac što se na osječki Pannonian Challenge već godinama vraćaju najbolji ekstremni sportaši današnjice, koji svoje priče i anegdote s tog natjecanja nose u “bijeli svijet”, i tako neupitno promoviraju Osijek odnosno Slavoniju i Hrvatsku u trenucima u kojima im je to doista potrebno. Treba spomenuti kako u Osijek tijekom ovog ekstremnog natjecanja svraćaju baš svi koji nešto znače na sceni, kao i golem broj gledatelja sa svih strana svijeta. Ove godine se u gradu tijekom natjecanja tražio i krevet više.
– Eventi su poznati da osim što generiraju fantastična iskustva za posjetitelje imaju i daleko bitnije uloge, a to su razvoj sporta u lokalnoj zajednici, socijalni razvoj kroz programe volontiranja i osposobljavanja mladih, ekonomski učinak kroz utrošena sredstva u lokalnoj zajednici i plaćene poreze te dakako, kroz turistički učinak koji se u jednom smjeru mjeri punjenjem smještajnih kapaciteta, a u drugom smjeru promocijom destinacije kroz TV, Internet, društvene mreže i ostale kanale eventa. Mi smo ove godine u Osijeku zabilježili preko 30.000 posjetitelja, preko 300 sportaša iz više od 20 država, preko 110 volontera. Također, Osijek generira i velik broj dolazaka stranih turista, tako je u 2018. zabilježeno više od 26.000 dolazaka. Kad sve ove brojke sagledamo, učinak Pannonian Challengea je višestruk, a doprinos lokalnoj zajednici nemjerljiv – uvjeren je Barać koji ne sumnja da će Pannonian proći još mnoga izdanja, pogotovo u eri u kojoj ekstremni sportovi izazivaju sve veći interes, pa i završavaju uvršteni u program Olimpijskih igri. Pannonian Challenge je, međutim, startao davno prije te ere.
– Da, u početku nije bilo lako objasniti o čemu se radi, ipak su to redom bili novi sportovi. Od sljedeće godine to su i Olimpijski sportovi, stiglo je neko drugo vrijeme. Mi imamo sreću da su kompanije kao što je A1 prepoznale još tada tu vrijednost i uložile svoje resurse u ovaj projekt. Siguran sam da su svi danas sretni zbog toga i ponosni na to što smo zajedno izgradili u proteklih deset godina. Bili smo, i još uvijek smo uporni, a ova industrija se iz dana u dan mijenja i morate pratiti sve, inače gubite korak – pojašnjava Barać koji će, dodaje, nastaviti pratiti trendove u industriji ekstremnih godina, što znači da nam u idućim godinama stižu još zanimljivija, ekstremnija i kvalitetnija Pannonian Challenge natjecanja.
Hrvatska korporativna kultura, s druge strane, itekako njeguje trčanje i fizičku aktivnost, a dokaz tome je i nedavno održana najveća poslovna utrka u regiji – HT B2Run, čiji je partner već petu godinu zaredom i HT. Posrijedi je idealan spoj timskog rada i neformalnog druženja koji pridonosi boljoj korporativnoj kulturi i jačanju međuljudskih odnosa, a time i većoj učinkovitosti. Ovogodišnju HT B2Run poslovnu utrku trčalo je više od 11.000 trkača u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu.
– Promocija aktivnog života odavno je postala svojevrsni drive u velikim kompanijama. Poput ulaganja u komunikacijske vještine, uspješne korporacije kontinuirano potiču sportske aspekte svojih zaposlenika, razvijajući ih kao svojevrsni soft skill. Razlog je jednostavan, rješavanje poslovnih izazova njihovih klijenata iziskuje kreativnost, timski duh, proaktivnost i upornost – a sve se to stječe upravo sportskim načinom života. U toj mjeri da više ne možemo govoriti da sportska kultura postaje dio korporativne kulture. Ona je to već odavno postala – govori Marko Žunić, osvrćući se na povezanost između sportskog i poslovnog života, što je odavno trend u svijetu, koji se sada etablirao i u nas. No, jesmo li u Hrvatskoj dosegli korektan stupanj razumijevanja korelacije između sportskih i poslovnih aktivnosti, postoji li još mjesta za napredak?
– Prostora za napredak ima uvijek. Odavno znamo da se sportom ne bave samo sportaši. Sport sve više poprima oblike zabave i u tom smislu, kompanije trebaju omogućiti potpuni „keep it simple“ pristup. Kao i svemu, tako i na sportskom planu, Hrvatska brzo hvata sportske trendove. Da vam je netko prije 10 godina rekao da će ljudi plaćati da ih netko uči trčati, odmahnuli bi rukom. A danas škole trčanja postoje, ne samo u Zagrebu i većim gradovima, već u gotovo u svim hrvatskim sredinama. To je trend sa zapada i osobno smatram da će se samo intenzivirati. Uzmimo za primjer švicarske kompanije u kojima CEO redovno vodi svoje trkačke timove na poslovnim trkama. Tako visoki menadžment vlastitim primjerom motivira ostale zaposlenike, na poslu i izvan posla – nastavlja Žunić, dodajući kako smatra da je samo sretan zaposlenik – produktivan zaposlenik. A za sreću je, kaže, itekako potrebna sportska aktivnost.
– Jedino kompanija koja osigurava optimalne uvjete za život svojih zaposlenika može se smatrati uspješnom kompanijom. Ako znamo da više od polovice svog svjesnog života radimo (ostatak spavamo), sretan zaposlenik je onaj koji radno mjesto doživljava kroz prijateljsko, produktivno okruženje. Ovdje sportski događaji poslovnog karaktera imaju ključnu ulogu. Bitno je sudjelovati i osjećati se ugodno. Primjera radi, značajan broj sudionika na HT B2RUN-u hoda, priča i uživa s kolegama i bodri ih tijekom trke. Kada se taj osjećaj ostvari tijekom trke kasnije ga je jednostavno preseliti i u uredsko okruženje. I tada je to pobjeda i za korporacije i zaposlenika – navodi Žunić s kojim smo porazgovarali i o tome kako će sportski sportsko-poslovni team building eventi, kakve i sam kreira, izgledati u bliskoj budućnosti.
– Možemo očekivati odmak od tradicionalnih sportskih oblika i skretanje k zabavi. Ljudi se vole opustiti, vole osjetiti ležernu atmosferu, vole stvari u kojima se osjećaju ugodno. I tada, rezultati ne izostaju. Kako u sportu, tako i na poslu. U tom smjeru treba kreirati sportsko poslovne evente. U tom smjeru i mi sami razmišljamo prilikom kreiranja novih evenata. Kako da osiguramo događaj na kojem bi sami uživali. To je najbitnije – završio je Žunić.