Nama najbliža galaksija Andromeda polako privlači naše Sunce prema sebi i ono će se u dalekoj budućnosti naći na sasvim drugom mjestu. Za oko pet milijardi godina spojiće se Mliječni put i Andromeda jer se uzajamno nezadrživo privlače jureći u zagrljaj brzinom od 120 kilometara u sekundi. Udaljenost između Mliječnog puta i Andromede iznosi dvije milijarde i 200 milijuna svjetlosnih godina, za koju milijardu godina naš kutak svemira bit će poprište jednog od najvećih nebeskih događaja. Za oko dvije milijarde godina dvije galaksije počet ćse se spajati u loptastu megagalaksiju i izgubit će svoje spirale. Iako je malo vjerovatno da će to kosmičko ujedinjenje poremetiti zemaljski život (ako tada bude života na Zemlji), golemo spajanje galaksija uzrokovat će promjenu Sunčeva sustava i zauvijek izmijeniti izgled noćnog neba. Za to zbivanje astronomi znaju već desetljećima, no nitko dosad nije ni pokušao dočarati što će se dogoditi sa Sunčevim planetima kada tamna materija Andromedinih zvijezda protutnji kroz naš sustav brzinom od nekoliko stotina kilometara u sekundi. Tek nedavno su znanstvenici Centra za astrofiziku Univerziteta Harvard, simulirajući u računalu kretanje i privlačenje Andromede i Mliječnog puta, pokazali što će se događati u sljedećih pet milijardi godina. Prema toj simulaciji prvi “bliski susret” odigrat će se za oko dvije milijarde godina. U tako dalekoj budućnosti za čovječanstvo Sunce će se zagrijati zbog čega će uzavrijeti Zemljini oceani. Pod utjecajem Andromedine gravitacije tada će započeti nježno, ali neizbježno preseljenje Sunca i pratećih planeta na mjesto udaljeno oko 100.000 svjetlosnih godina od središta nove megagalaksije, četiri puta dalje od sadašnjeg u jednom od krakova Mliječnog puta.

Iako će seoba golemih razmjera preobraziti uobičajeni roj bijelih zvijezda, po kojem je Mliječni put i dobio ime na grčkom jeziku, u veliki zvjezdani oblak, malo je vjerovatno da će neposredno ugroziti Zemlju. “Kao prvo, nema gotovo nikakvih izgleda za direktni sudar dve zvezde”, objašnjava teorijski astrofizičar Abraham Loeb. Razlog je sasvim jednostavan: u samoj galaksiji zvezde su međusobno toliko udaljene da je vrlo teško očekivati da nalete jedna na drugu. Ujedno će se same polako razmještati u novoj megagalaksiji, zato je mala vjerojatnost da će to izazvati potrese na planetama. “Vjerovatnije je da će zvijezde u prolazu djelovati na komete koje borave u Ortovom oblaku, smještenom iza Plutonove putanje, što bi moglo uzrokovati kometne pljuskove”, smatra Loeb. “Ovo je još jedna potvrda da će galaksije pohrliti jedna drugoj u zagrljaj i da će tako ostati”, dodaje astronom Joshua Edward Barnes sa sveučilišta u Honolulu. Nepoznati pomaci koji još nisu uključeni u računalsku simulaciju tiču se razmještaja tamne materije koje će se poremetiti kad Mlečni put i Andromeda počnu da se spajaju. Znanstvenici razmatraju nekoliko proračuna za tamnu materiju koja bi suštinski utjecala na konačan položaj Sunca. Na temelju zakona Johannes Kepler još je 1959. izračunato da će se dvije galaksije sastaviti tek za četiri milijarde godina. Astronomi se nadaju da će svoja saznanja upotpuniti kada letjelica Europske svemirske agencije Faia, koja će poletjeti u svemir 2011. godine, počne sa slanjem dosad najtočnijih podatka o položaju zvijezda i galaksija.