Slavonci i Baranjci oduvijek su svoje bogatstvo njiva, šuma i rijeka znali pretvoriti u slastan zalogaj i ukusnu kapljicu.
Osim toga, stoljećima su poznati po svojoj gostoljubivosti, a sve više otvaraju vrata turistima iz cijelog svijeta. Nije stoga neobično vidjeti bicikliste na Dunavskoj biciklističkoj ruti, sudionike team buildinga u selu Karanac u prelijepoj Baranji ili turiste koji razgledavaju osječku Tvrđu i povijesnu jezgru grada ili pak impozantnu đakovačku katedralu. U plodnoj ravnici u kojoj se vinova loza uzgaja tisućljećima, postoje i brojne vinske ceste i niz podrumara i vinara koji se natječu čija je kapljica plemenitija, zdravija i krepkija.
60obiteljskih
gospodarstava registrirano je samo na području Osječko-baranjske županije
Baranja, vinska majka
Samo na području Osječko-baranjske županije registrirano je 60-ak seljačkih obiteljskih gospodarstava koja pružaju usluge smještaja uz bogatu eno i gastro ponudu, a službenih turističko-vinskih cesta ima 12. Hrvatski dio Baranje, koji je izrazito ravničarski kraj, na sjeveru nadvisuje Bansko brdo, idealno za uzgoj vinove loze. Zbog tih je uvjeta Baranja vjerojatno dobila i ime jer na mađarskom boranya znači vinska majka. Ljubitelji vina svakako će htjeti posjetiti i Đakovačko vinogorje u kojemu počeci vinarske i vinogradarske tradicije sežu u predtursko doba, a njegov su razvoj poticali đakovački biskupi, osobito Josip Juraj Strossmayer, koji je podigao podrume u Trnavi i Mandićevcu. Graševina je jedno od najpopularnijih vina u Hrvatskoj, a upravo je Slavonija iznimno važno područje uzgoja te sorte vina. Gradacija vina graševine, od kvalitetnih, vrhunskih do desertnih vina te ledenih berbi omogućava joj sljubljivanje s gotovo svakim jelom. Stoga je u Požeško-slavonskoj županiji posjetiteljima omogućen jedinstven proizvod za svakoga gosta, slavonski puti, odnosno doživljaj enogastro meke istočne hrvatske. Turisti mogu kušati vrhunska vina u više od 30 vinarija koje su jedna od druge udaljene samo nekoliko minuta, uživati u gastronomskim delicijama poput kobasice, slanine, čvaraka, domaćeg povrća i voća, domaćeg kruha i drugih tradicionalno spremanih jela.
Slavonija je poznata i po svojim prirodnim ljepotama. Jedno od najljepših mjesta svakako je park šuma Jankovac, koju nazivaju biserom Slavonije, a smještena je u parku prirode Papuk. Osnovno obilježje krajoliku daje šumska vegetacija. Uz jezera, potoke i izvore razvila se i bujna močvarna vegetacija s dekorativnim, ali i rijetkim i ugroženim biljnim vrstama. Papuk, osim svojih ljepota, posjetiteljima pruža brojne mogućnosti aktivnog turizma. Papuk ima tri biciklističke staze, a na njemu je i prvo registrirano letjelište za letenje parajedrilica i ovjesnih jedrilica u Slavoniji. Ciklo turizam popularan je u Brodsko-posavskoj županiji. Trenutno postoje ili su u razvoju četiri biciklističke staze. Najduža je Savska biciklistička staza koja prati tok rijeke Save, ide uzduž brojnih prekrasnih meandara, pored posavskih pašnjaka, kroz lugove i šumarke, ponad močvara.
Avanturistički turizam
Svojom dužinom od oko 150 kilometara spaja Staru Gradišku na zapadu sa Slavonskim Šamcem na istoku županije te se uklapa na Dunavsku biciklističku stazu koja vodi sve do srca Srednje Europe. Drugačiji tip biciklističke staze je onaj koji ide stupničkim brdima. Staza je duga 15 kilometara, ali prolazi kroz vinorodni kraj te u sebi nosi spoj eno, gastro i ciklo turizma. Vožnja po pitomim brežuljcima Dilj-gore, uz vinograde i stare kapelice, od vinskog podruma do restorana, nezaboravan je doživljaj. Najkraća staza nazvana Šetnica, vodi pak do etno-eko sela Stara Kapela. Put od 12,5 kilometara nije predug, ali predstavlja put u prošlost od čitavog jednog stoljeća. Poput čitave Slavonije i Brodsko-posavska županija iznimno je bogata sa svim vrstama divljači, a organizirani turistički lov odvija se na dva mjesta: u novogradiškom kraju i lovištu Migalovci, nedaleko Slavonskog Broda.
Avanturistički turizam nudi i Virovitičko-podravska županija, u kojoj su se ozbiljnije turističke aktivnosti, zahvaljujući povoljnom prometno – zemljopisnom položaju uz dugu i bogatu tradiciju i ljepotu prirode, razvijaju već u drugoj polovini 19. stoljeća. Bogatstvo prirodnih resursa uvjetovalo je razvoj poljoprivrede, povrtlarstva, voćarstva i stočarstva, a na ovom području smjestila su se i brojna, uvijek zanimljiva, seoska imanja.
Seljačka domaćinstva brojna su i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Osim prirodnoga bogatstva i ljepote Vukovarsko-srijemska županija može se pohvaliti i cijelim nizom posebnosti koje su uvrštene u nematerijalno kulturno blago Hrvatske.