Iako je bilo upitno hoće li se uopće održati, izložba "Remek-djela iz muzeja Picasso" ipak će biti otvorena u Klovićevim dvorima. Vjerojatno najveća izložba koju je Hrvatska ikada vidjela trajat će od 23. ožujka do 7. srpnja, a u galeriji kažu kako su pripreme u punom jeku.
Već prilikom najave izložbe počelo se nagađati o brojkama koliko bi izložba mogla stajati, i kako će se taj novac prikupiti, a kako nam je rečeno u odnosima s javnošću Klovićevih dvora trošak izložbe bit će manji od devet milijuna kuna. Izložbu će, kažu, financirati Ministarstvo kulture, Odjel za kulturu grada Zagreba te dakako sponzori i prodaja ulaznica. No, u Klovićevim dvorima još ne žele otkrivati koji su to sponzori koji će sudjelovati u izložbi, a tajnoviti su ostali i po pitanju raspodjele troškova."Neke sponzore imamo, neki se još javljaju pa zato čekamo s objavom. Sve ćete saznati 18. veljače na službenoj konferenciji za novinare", poručili su nam tek iz Odnosa s javnošću Galerije dodajući da nemaju posebne regulative što se tiče sponzora pa zapravo tko god to želi, može biti sponzor. No onda nije jasno zašto je jedna tako komercijalna izložba uopće bila upitna. Možda zato jer u Klovićevim dvorima čekaju da sponzori dođu njima, ili su im naprosto već predodređeni, jer nekoliko velikih tvrtki koje smo kontaktirali nije uopće dobilo upit, odnosno prijedlog o sponzorstvu. Riječ je o bankama, osiguravateljskim kućama, auto kućama i općenito velikim kompanijama.
Banka ponosna na suradnju
U nekima od njih poručili su nam čak kako bi možda bili i zainteresirani za sponzorstvo tako velike izložbe, ali nitko ih nije kontaktirao, dok druge tek određuju svoje budžete za ovogodišnje donacije. Naravno, tvrtke pristaju na sponzorstva ako u tome vide komercijalni potencijal, ali kada je u pitanju Picasso vjerojatno nema komercijalnijeg umjetnika. Jedina kompanija koja je potvrdila da će sudjelovati u izložbi bila je SG Splitska banka. Suradnju i partnerski odnos s Klovićevim dvorima započeli su, kažu, prije nekoliko godina na izložbi "Pompeji: život u sjeni Vezuva" i nastavili je u 2012. surađujući na izložbi Degasovih skulptura. "Izložba Picassa kao najveća izložba koja je ikada bila u samostalnoj Hrvatskoj će biti poseban događaj i za Hrvatsku i za cijelu regiju i ponosni smo što smo i ovaj put u mogućnosti biti partner Klovićevim dvorima na jednom ovako značajnom projektu. Činjenicu da se radi o suradnji hrvatskih i francuskih kulturnih institucija smatramo dodatnim poticajem za sudjelovanje, jer ćemo na taj način dodatno pridonijeti povezivanju ovih dviju zemalja i to na univerzalnom svjetskom jeziku – jeziku umjetnosti i kulture koja ne priznaje nikakve granice", poručila nam je Silvija Bareša, direktorica komunikacija Splitske banke. A koliki potencijal u Hrvatskoj imaju izložbe govore i brojke. Primjerice, posljednju veliku izložbu u Klovićevim dvorima, onu Marca Chagalla, posjetilo je oko 80 tisuća ljudi. Cijena ulaznica bila je 40 kuna, odnosno 20 kuna za đake i 30 za grupe, što bi značilo da je zarada samo na ulaznicama mogla biti oko 2,5 milijuna kuna. Dakle, nije da se Picassova izložba ne bi isplatila, pogotovo kada bi se tu još ubrojila i zarada od suvenira te popratnih sadržaja koji bi se mogli povezati sa izložbom. Kako se postavlja takva izložba i kako se od nje može dobro zaraditi, Zagreb i Klovićevi dvori možda bi mogli naučiti od Amerikanaca.
Američki model zarade
Naime, ista ta Picassova izložba – Masterpieces from the Musée National Picasso, Paris, koja je 2011. postavljena u Seattleu, gradu nešto manjem od Zagreba, donijela je državi Washington ukupnu zaradu od čak 66 milijuna dolara. Izložbu je u nešto više od tri mjeseca posjetilo više od 400.000 ljudi, od čega je 20.000 učenika. Prema studiji koju su napravili na vašingtonskom sveučilištu procijenjeno je da su posjetitelji potrošili oko 22,7 milijuna dolara samo na prijevoz, smještaj, hranu, kupovinu i atrakcije koje su povezane s izložbom. Od toga je procijenili su, 16,1 milijun dolara takozvanog "novog novca" koji nikada ne bi bio potrošen da se Picassova izložba nije održala. "Bez sumnje, Picasso je bio zaštitni projekt Muzeja umjetnosti u Seattleu. Važno je da se prepozna kako ogroman utjecaj ovakva izložba ima na grad Seattle, njegov ekonomski rast i cijelu regiju", poručio je tada Derrick Cartwright, direktor muzeja u Seattleu.Prema studiji, zahvaljujući izložbi, 936 ljudi dobilo je posao što je rezultiralo s 29,1 milijun dolara prihoda od dohotka, odnosno 3,1 milijuna dolara poreza uplaćenog državnoj i lokalnoj blagajni. Kako bi što bolje maksimizirali takvu kulturno-komercijalnu priliku, muzej u Seattleu izložbu je radio u partnerstvu s Kongresnim uredom u Seattleu, gradskom gospodarskom komorom i više od 150 organizacija, hotela, restorana i prodavača. "Umjetnost je motor koji u lokalnoj zajednici generira potrošnju i doprinosi svima", izjavio je Dow Constantine, glavni administrator okruga King.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu