Turske TV serije odavno su pokorile regiju, tako i Hrvatsku, gdje tisuće gledatelja pozorno prate zbivanja jedne ili više njih istodobno. Premda im se daje, katkad i pogrdni epitet ‘sapuničastih’, činjenica je da je riječ o zanatski i produkcijski raskošnim i zahtjevnim, vidljivo i skupim projektima, koji uloženo opravdavaju i visokom gledanošću.

U čemu je tajna turskih ‘soap opera’, iliti žanra Dizija, za Poslovni dnevnik objašnjava Haymi Behar, glavni direktor marketinga (CMO) turske medijske kompanije SPI International, producenta gledanog sadržaja u 69 zemalja svijeta.

Ovih dana Behar gostuje u Dubrovniku na konferenciji NEM, koja okuplja vodeće ličnosti europske i svjetske TV industrije, predstavnike teleoperatera, producenata… Govorit će se o TV sadržaju, formatima, tehnologijama i trendovima tog medija i industrije u CEE regiji.

Što je zapravo Dizi i kakav je to žanr ‘velikih proračunskih serija’?

Dizi je jedinstveni žanr visokobudžetnih serija turskih producenata smještenih u pozadinu Istanbula ili Anadolije, s fokusom na priče pune emocija i strasti koje se usredotočuju na suprotnosti: borbe siromašnih protiv raskošnog načina života bogatih, razlike između urbanog i prigradskog načina života, anegdote o moralu, krivnji, ljubavi, osveti, sve to može činiti kontekst Dizija.

Diziji su “sveobuhvatni epovi”. Svaka epizoda nije ništa drugo do visokobudžetni dugometražni film, kako po visokoj produkcijskoj vrijednosti, tako i po trajanju. Epizode Traju između 90 i 120 minuta i ovisno o kontekstu mogu predstaviti složenu kostimografiju, priče u raskošnim dvorcima uz more, vrhunske restorane i povijesne znamenitosti.

Na konferenciji NEM u Dubrovniku imate predavanje o tome da je žanr osvojio svijet. Kako je postigao taj utjecaj?

Turski građani su vrlo angažirani oko onoga što gledaju i zato su sve izbirljiviji u odabiru Dizija kojemu bi posvetili svoje vrijeme. Kompetitivnost u nacionalnoj domeni TV drame i uspjeh u udarnom terminu učinili su da Dizi preraste u poseban i moćan žanr, s producentima i mrežama koji su usmjerili sve resurse na uspjeh svake serije, s fokus grupama, odjelom drame, probnim projekcijama, izuzetnim piscima i sofisticiranim marketinškim strategijama. Visoki troškovi gubitka publike učinili su ih originalnim, konkurentnim, ciljanim, a žanr jedinstvenim.

I hrvatski gledatelji masovno prate turske serije, pojedine TV kuće ih emitiraju u prime time terminima. Kako to?

U Hrvatskoj, gdje je prva prikazana turska serija bila 1001 noć (Binbir Gece), 45 serija prikazano je na privatnim televizijskim kanalima (samo jedna na državnom) u posljednjih 10 godina, sa sve većom potražnjom. Sve veći apetit za turske serije u Hrvatskoj može se pripisati mnogim stvarima, poput priča, izbora glumaca i glumica, njihovoj kemiji na ekranu i kvaliteti glume.

Turske serije imaju vrlo povezane priče s kojima se gledatelji iz cijelog svijeta mogu poistovjetiti. Osim toga, poznate osobe poput Tugbe Buyukustun, Engina Akyüreka, Buraka Özçivita iznimno su talentirane i imaju magnetske osobnosti – toliko da imaju strastvene obožavatelje koji ih prate na društvenim mrežama i prate najnovije projekte.

Kad imate slavne osobe koje imaju toliko gledatelja na globalnoj razini, serije u kojima glume postaju trenutačni hitovi.

Koje su posebnosti hrvatskog tržišta u odnosu na druga? Što najbolje ide?

U zemljama balkanske regije televizija je važan dio svakodnevnog života, s obzirom na to da je, prema Nielsenu, prosječan broj minuta koje pojedinac provodi gledajući TV sadržaj 262 minute dnevno.

Nalazite se u gradu koji se proslavio i kao kulisa jedne od najgledanijih serija u povijesti – Igre prijestolja.

Mislite li da može biti scena i za turske serije?

Hrvatska je tako lijepa zemlja s bogatom poviješću i slikovitim krajolicima da nije ni čudo što je ovdje snimljena velika proračunska produkcija poput Igre prijestolja, jedne od najpopularnijih serija koja je ikad proizvedena.

Mislim da je jedna od privlačnosti turskih serija scenska kulisa Istanbula ili Anadolije koja gledanje ovih serija čini drugačijom vrstom iskustva. Scenski krajolici Hrvatske bili bi izvrsna pozornica za tursku seriju, pogotovo kad postoji zadivljujuća priča s par svjetskih turskih zvijezda.

Ima li potencijala za suradnju između SPI Internationala i hrvatskih tvrtki?

Svakako bismo u budućnosti htjeli razmotriti takvu mogućnost, kroz zajedničke projekte.

TV kao medij je u velikoj preobrazbi, između gotove ponude TV kuća i ponude na zahtjev preko platformi. Kakva je po vama ‘slika’ budućnosti televizije?

Budućnost televizije u doglednoj budućnosti definitivno je kombinacija linearnih iskustava i iskustava na zahtjev jer su komplementarna, a svako donosi nešto drugačije. Gledatelji uživaju u linearnoj televiziji jer im kanali s već utvrđenim rasporedima omogućuju da uživaju u onome što im se prezentira, a da ne moraju biti uvijek aktivni donositelji odluka.

S druge strane, TV na zahtjev čini ogromnu količinu sadržaja lako dostupnom gledateljima za gledanje u slobodno vrijeme bez potrebe pridržavanja definiranog rasporeda. Proizvodi i usluge koji kombiniraju ta različita iskustva dat će gledateljima mogućnost da odaberu željeni način doživljaja zabave, što je za mene neprocjenjivo.

Jedna pjesma išla je da je ‘video ubio radio zvijezdu’. Strahujete li da je, u tom smislu, internet već ubio televiziju?

Različiti modeli potrošnje sadržaja nastavit će postojati u doglednoj budućnosti. Kako se streaming platforme nastavljaju širiti i donositi nove sadržaje, pretplate na streaming usluge također će se povećavati.

Međutim, pay-TV, iako je u stagnaciji ili polaganom opadanju, ovisno o regiji, i dalje je prisutna u mnogim kućanstvima jer se mnogi, streamingom “izmoreni” gledatelji, okreću kanalima s linearnim rasporedima radi lakšeg doživljaja.

Kako bi bile ukorak s vremenom, tradicionalna televizija i TV kuće koje je pružaju morat će se donekle prilagoditi i pronaći nove načine kako doprijeti do novih gledatelja kroz različite poslovne modele, primjerice kroz ponudu usluga u “svežnju” s drugim oblicima zabave kako bi svojim pretplatnicima učinili dostupnim više sadržaja.

Koja je veličina SPI Internationala, koji glavni proizvodi, te koliko gledatelja obuhvaćaju?

SPI International je globalna medijska tvrtka koja upravlja s 42 televizijska kanala i digitalnim uslugama u 69 zemalja na šest kontinenata.

S FilmBoxom kao vodećim filmskim servisom, SPI je jedan od najvećih agregatora izvornog Ultra HD sadržaja na svijetu. Radeći s više od 700 operatora diljem svijeta, SPI koristi najnoviju tehnologiju koja 90 milijuna pretplatnika pruža pristup SPI-jevom linearnom sadržaju i sadržaju na zahtjev.