Savjeti stručnjaka za PR u krizi su još traženiji

Autor: Marta Duić , 22. listopad 2020. u 22:00
Mario Aunedi Medek, novi predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ)

Ovo je prilika za sve nas koji se bavimo PR-om jer se možemo nametnuti i pokazati snagu i važnost komunikacije.

Mario Aunedi Medek novi je predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). U razgovoru za Poslovni dnevnik govori o programu i viziji daljnjeg razvoja HUOJ-a, prvim potezima koje planira povući i problemima povezanim s aktualnom situacijom.

Naveo je i pozitivne primjere koji pokazuju kako se struka nosi s korona krizom te se osvrnuo na ključne promjene u industriji odnosa s javnošću.

Kakav je program i vaša vizija daljnjeg razvoja HUOJ-a?

U isticanju kandidature jasno sam naveo kako je u središtu mojeg programa izvrsnost. Mi smo strateški savjetnici onih koji donose ključne odluke i izvrsnost je naša dužnost, čak možemo reći i javna obveza, osobito sad kad nas je globalna pandemija dovela u stanje svojevrsnog reseta te potaknula da mijenjamo način na koji razmišljamo, učimo, radimo i stvaramo.

Koje prve poteze za ostvarivanje toga planirate povući?

U novonormalnim okolnostima stručnjaci za odnose s javnošću moraju biti ključni savjetnici koji će na prvo mjesto staviti zagovaranje javnog interesa i općeg dobra, uz promicanje odgovorne komunikacije na svim razinama. To ne možemo postići bez jasnog definiranja kompetencija svih razina stručnjaka – u agencijskom, javnom i privatnom sektoru – i daljnje izgradnje ugleda struke na temeljima izvrsnosti. Na taj ćemo način ujednačiti kvalitetu usluga koje pružamo te zadržati utjecaj kako bismo pozicionirali struku na mjesto koje joj pripada.

Koje potencijalne probleme vidite, a da ih je izazvala aktualna korona kriza?

Pandemija nam je donijela stanje permanentne krizne situacije, a svi mi koji se bavimo komunikacijom znamo da je komunikacija ključna u doba bilo koje krize.

U tome imamo razumijevanje i većine donositelja odluka u javnom i privatnom sektoru pa su slijedom toga i naši savjeti sad traženiji. Pritom se uslijed gospodarske krize nerijetko kod dogovaranja poslova razgovara o mogućnostima pružanja znatno više usluga za jednaku naknadu.

Koliko se dobro vaša industrija nosi s izazovima današnjeg vremena? Koje pozitivne primjere iz recentnijeg perioda možete navesti?

U lipnju je agencija u kojoj radim provela prvo veliko istraživanje o “novoj normalnosti”, u kojem se ispostavilo da u novim okolnostima ljudi od brendova očekuju povećanu brigu za zdravlje i dobrobit njihovih zaposlenika, žele kupovati lokalno, a ulaganje u znanje smatraju najisplativijom investicijom. Očito se događa transformacija društva u kojoj neke nove, važne vrijednosti izbijaju u prvi plan i mislim da su one kvalitetno ugrađene u komunikacijske planove i aktivnosti nastale u proteklim mjesecima. Uostalom, u našoj se industriji s izazovima moramo dobro nositi jer smo u većini situacija, a pogotovo kad je riječ o krizi, među ključnim savjetnicima vodstva kompanija i pritom prisutni u svim segmentima poslovanja – upravljanju zaposlenicima, odnosima s poslovnim dionicima i komunikaciji s tijelima vlasti ili lokalnom zajednicom.

Kakvo je stanje kod nas na polju odnosa s javnošću s obzirom na aktualnu krizu, a kakvo u svijetu? Koje su ključne razlike i gdje vi vidite prostor za promjene u Hrvatskoj?

U trenutačnoj situaciji oni koji su izvrsni imaju više posla nego ikad, a vjerujem da je tako i vani. Pritom izvrsnost ima svoju cijenu koju kvalitetni stručnjaci za odnose s javnošću dobro znaju. Naš posao gotovo da nikad ne završava jer smo na neki način programirani da u svemu oko sebe neprestano promatramo prostor za napredak, bilo da tražimo priliku za širenje znanja i vještina ili inspiraciju za nove inicijative i projekte.

Ova je kriza velika prilika za odnose s javnošću i sve nas koji se bavimo tim poslom jer imamo priliku nametnuti se i tako pokazati snagu i važnost komunikacije u kriznim vremenima. Možemo je promatrati i kao priliku za učenje jer se mnogi od nas dosad nisu imali prilike susresti s krizom tolikog razmjera, a ne možemo isključiti mogućnost da će ih u budućnosti biti još.

Kako su domaći brendovi reagirali i koji su pohvalni primjeri iz vašeg agencijskog rada?

Postoji dosta sjajnih primjera na domaćem tržištu i mislim da su se naši brendovi dobro snašli, neovisno o tome jesu li poticali potrošače na odgovorno ponašanje, promovirali načine povezivanja tijekom lockdowna ili slavili one koji su bili na prvoj liniji borbe protiv Covida-19. Ponosan sam na mnoge kampanje i projekte nekih naših klijenata u kojima smo i mi sudjelovali. Kampanju “Povezani smo sigurni” Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) uspjeli smo lansirati usred lockdowna.

Konzum je uspostavio novu uslugu Pokupi kako bi uspješno odgovorio na velik porast interesa za online kupovinu, a nakon zatvaranja tržnica osigurali su dodatna mjesta na svojim policama malim domaćim proizvođačima.

Kraš je dio svog asortimana ponudio na platformi za dostavu Glovo i tako se dodatno približio svojim kupcima. Grupa Pivac isplatila je bonus radnicima u proizvodnji, transportu i maloprodaji kako bi im izrazila zahvalnost na iznimnom doprinosu u osiguravanju kontinuiteta proizvodnje i opskrbe. To su samo neki od primjera, ima ih još puno.

Otkad postoji HUOJ koje ste ključne promjene potakli u industriji i kakvi su vaši planovi?

Kroz projekte koji su pokrenuti u udruzi, poput godišnje konferencije o komunikacijama ili strukovne nagrade Grand PRix, Hrvatska udruga za odnose javnošću je imala veliku ulogu u pozicioniranju i razumijevanju naše struke.

Za vrijeme prethodnog vodstva HUOJ-a na čelu s prof. dr. sc. Anom Tkalac Verčič ukinuta je štetna zabrana rada agencija za odnose s javnošću u tijelima državne uprave te je ostvaren značajan doprinos u povećanju vidljivosti udruge i održavanju kontinuiteta važnih projekata.

Sa svojim timom radit ću na vidljivijem povratku kolega iz javnog sektora u udrugu, spomenuo sam i definiranje kompetencija na svim razinama, a u planu nam je i izrada smjernica za javnu nabavu kako bismo doprinijeli jasnijem raspisivanju javnih natječaja i u konačnici efikasnijem korištenju novca iz europskih fondova.

Komentirajte prvi

New Report

Close