Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jedna je od središnjih ustanova koja skrbi o ekologiji i zaštiti prirode u Hrvatskoj. Fond je u proteklih godinu u sanaciju službenih i divljih odlagališta komunalnog otpada uložio 1,66 milijuna kuna, a do sada je namjenu smo isplaćeno 532 milijuna kuna. Od 299 službenih odlagališta završena je sanacija 76 odlagališta, dok je od 984 lokacije divljih odlagališta sanirano 606 lokacija. “Za očekivati je da će kompletna sanacija odlagališta biti završena do 2015. godine, kad se očekuje i otvaranje županijskih centara za gospodarenje otpadom”, kaže direktor Fonda Vinko Mladineo s kojim smo razgovarali povodom Dana planete Zemlje.

Možete li navesti još neke velike projekte na kojima je Fond surađivao u zadnjih godinu dana?
Fond trenutno ukupno realizira oko 3670 projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti za koje smo odbili preko 6 milijardi kuna i to pretežno bespovratne financijske pomoći. Kao jedan najznačajnijih projekata svakako mogu apostrofirati završetak sanacije kave u Vranjicu na kojoj se nalazi nogometno igralište “Omladinac”, a u koju se desetljećima odlagao azbestni otpad koji je predstavljao veliku opasnost za okoliš i zdravlje stanovnika tog kraja. Međutim, važno je također istaknuti da tu ne prestaje briga za Vranjičane i stanovnike Solina jer Fond nastavlja sa sanacijama Mravinačke kave i kruga bivše tvornice Salonit d.d. u stečaju.Na taj način su ispunjena jamstva koje je predsjednica Vlade Jadranka Kosor dala bivšim radnicima Salonita, u pogledu njihovog zapošljavanja uz uvjet da će se ta obveza zapošljavanja primjenjivati dokle god država provodi i financira sanaciju. Neposrednim angažiranjem premijerke Jadranke Kosor ne samo da je riješeno pitanje radnopravnog statusa za preko 100 bivših radnika tvornice Salonit d.d. u stečaju već je istovremeno i riješeno pitanje povoljnijih uvjeta za odlazak u mirovinu oboljelih radnika od azbestoze. Upravo zahvaljujući radu i naporima bivših radnika Salonita sanirana je površina od oko 65.000 m? koja je bila kontaminirana azbestom, zbrinuto je oko 8000 m3 azbestno-cementnog otpada iz kruga tvornice, a sad rade na pripremnim radovima u sklopu kojih se zbrinjavanju azbestno-cementne cijevi iz kruga tvornice u Mravinačku kavu koja će se uskoro početi sanirati.Prošle godine smo uspostavili i cjeloviti sustav gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest koji građanima daje mogućnost da pozovu ovlaštenog skupljača koji će im na trošak Fonda besplatno odvesti i propisno zbrinuti salonite ploče i cijevi koje su uklonili sa svojih objekata. U prošloj godini počeo se primjenjivati i Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji temeljem kojeg je Fond postao tijelo zaduženo za praćenje i koordinaciju aktivnosti s ciljem poboljšanja energetske učinkovitost u kućanstvima te sektoru usluge, industrije i prometa. Fond će pružati financijsku podršku za provedbu tih mjera i projekata te poticati inovativan način financiranja pravnih i fizičkih osoba te razvijanje javnog i privatnog partnerstva.

Kada se govori o zbrinjavanju otpada, kolika su ulaganja potreban u idućem razdoblju?
Prilagodba eko standardima razvijenih zemalja EU stajat će Hrvatsku oko 11 milijardi eura, od čega će najveći dio otpasti na izgradnju centara za gospodarenje otpadom i gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Hrvatska ne smije posustati i prema materijalnim mogućnostima mora što više ulagati u zaštitu okoliša. Kako su domaći financijski resursi ograničeni rješenje se vidi kroz korištenje predpristupnih fondova EU, a nakon što Hrvatska uđe u EU otvara se daleko veća mogućnost korištenja sredstava kohezijskih i strukturnih fondova.

Koristimo li u dovoljnoj mjeri sredstva iz predpristupnih fondova EU?
Nedavno je u Zagrebu održana prezentacija Operativnog programa zaštite okoliša koji je usmjeren je na područja gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama, te čini programski okvir za korištenje financijskih sredstava Europske unije za ta područja. Uspješnost u povlačenju sredstava ovisi prije svega o dobroj pripremljenosti projekta, a na dispoziciji nam je za gospodarenje otpadom do konca 2011. iz IPA fonda 47,5 milijuna eura. Sredstva su već dobivena iz predpristupnog fonda ISPA za izgradnju centra Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, a putem Fonda su osigurana sredstva za izradu dokumentacije radi sufinanciranja izgradnje centara za gospodarenje otpadom “Mariščina” u Primorsko-goranskoj i “Kaštijun” u Istarskoj županiji u sklopu pretpristupnog fonda IPA, što je prihvaćeno od Europske komisije te je za ta dva centa osigurano 13,25 milijuna eura. No, užurbano se radi i na drugim projektima. Ministarstvo zaštite okoliša izradilo je smjernice za izradu dokumentacije; u najvišem stupnju pripremljenosti nalaze se centri u Benkovcu za Zadarsku županiju, regionalni centar u Piškornici za Koprivničko-križevačku, Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju te Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji tako da očekujemo da će kroz ovu godinu i sljedeću godinu i njihove aplikacije biti prihvaćene.

Kako ste zadovoljni rezultatima prikupljanja i povrata plastične ambalaže?
Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina postigla stvarno odlične rezultate u području gospodarenja posebnim kategorijama otpada, a oni u prikupljanju ambalažnog otpada nas svrstavaju u sam europski vrh. Kada je prije nekoliko godina uveden sustav odvojenog skupljanja otpada, recikliralo se tek 4 do 5 posto ambalaže. Danas se više od 90 posto plastičnih i staklenih boca i limenki odvojeno sakuplja i ponovno prerađuje u poluproizvod ili gotovi proizvod. Građani su do danas vratili preko 3,7 milijardi jedinica ambalaže, odnosno oko 320 tisuća tona otpadne ambalaže.

Uvijek može bolje

Namjenske vreće za otpad
Još uvijek nismo zadovoljni s prikupljanjem ambalaže ostalih polimernih materijala. Provodi se pilot projekt koji obuhvaća 150 tisuća domaćinstava na području Zadarske i Međimurske županije te gradova Vukovara, Virovitice, Splita i Hvara. Domaćinstvima na tim područjima podijeljene su namjenske vreće Fonda u kojima se izdvojeno prikuplja ostali polimerni otpad koji se organiziranim sustavom prikupljanja i isporučuje oporabitelju. Dosad je prikupljeno oko 1000 tona boca od ulja, deterdženata, lijekova i dr. Međutim, tim rezultatom nismo zadovoljni, jer sustav prikupljanja ostalih polimera treba zaživjeti na prostoru cijele Hrvatske.

Daje se 30 milijuna kuna

Natječaj za prijevoznike
Prošle godine je Fond s 44,5 milijuna kuna sufinancirao nabavu 639 vozila standarda EURO 5 kako bi hrvatski prijevoznici bili konkurentni na našem, ali i europskom tržištu. I polovicom ove godine bit će raspisan sličan natječaj te pozivam prijevoznike da počnu pripremati dokumentaciju kako bi zadovoljiti uvjete za dobivanje sredstava Fonda jer će im na dispoziciji biti 30-ak milijuna kuna. Koliko im je ovaj poticaj značio pokazuje i činjenica da je Fondu na Eurotrans foruma koji su i zajednički organizirali Hrvatski cestovni prijevoznici i tvrtka Business Media Croatia uručena zahvalnica za izniman doprinos unaprjeđenju konkurentnosti cestovnog prijevoza Hrvatske.